Umirovljeni papa Benedict XVI. napisao je u memoarima da ga nitko nije prisilio na odreknuće, ali tvrdi da je "gay lobi" u Vatikanu pokušao utjecati na donošenje odluka, prenosi u petak vodeći talijanski list.
U knjizi “Posljednji razgovori” po prvi put u povijesti neki bivši papa sam procijenjuje vlastiti pontifikat po njegovu završetku. Radi se o knjizi dugih intervjua što ih je 89-godišnji Josef Ratzinger vodio s njemačkim novinarom Peterom Seewaldom i trebala bi biti objavljena 9. rujna.
pročitajte još
Pozivajući se na zdravstvene razloge, Benedikt XVI. je 2013. postao prvi papa u 600 godina koji se odrekao dužnosti.
List Corriere della Sera objavio je u petak veliki članak s ključnim naglascima knjige.
Benedikt kaže da je znao za postojanje “gay lobija” sastavljenu od četvoro, petoro ljudi koji su pokušali utjecati na odluke Vatikana. U članku se navodi da je umirovljeni papa uspio “razbiti tu moćnu skupinu”.
Nekadašnji minhenski nadbiskup i predstojnik Kongregacije za nauk vjere odstupio je s papinske dužnosti nakon turbulentnog pontifikata koji je obilježio tzv. Vatileaks, afera koju je izazvao njegov bivši butler kada je medijima dao Benedictova privatna pisma i dokumente koji govore o korupciji i borbi za vlast u Vatikanu.
Talijanski mediji su u to doba objavili da iza curenja podataka stoje prelati koji su željeli diskreditirati Benedicta i prisiliti ga na odreknuće.
Katolička crkva drži se svog višestoljetnog protivljenja homoseksualnom činu. No, udruge za ljudska prava već dugo tvrde da u Vatikanu radi puno gay osoba, a crkveni izvori sumnjaju da su se neki udružili kako bi se međusobno podupirali u napredovanju i utjecali na odluke Kurije.
Benedict je ustrajao u tvrdnji da je odluku o odreknući donio sam i bez pritiska, a Corriere piše da i u knjizi “ponovno niječe bilo kakvu ucjenu ili pritisak”.
Bivši papa u knjizi kaže da je samo nekoliko vrlo bliskih ljudi znalo za namjeru da odstupi, bojeći se da bi vijest mogla procuriti prije nego što ju je iznenada objavio 11. veljače 2013.
Dodao je da “nije mogao vjerovati” kada su ga kardinali na tajnoj konklavi izabrali 2005. za nasljednika Ivana Pavla II. i da je bio “iznenađen” kada je 2013. za njegova nasljednika izabran papa Franjo.
Nezadovoljstvo disfunkcionalnom vatikanskom birokracijom bio je jedan od razloga da se nakon gotovo 1.300 godina izabere prvi papa koji dolazi izvan Europe.
Benedict “priznaje nedostatak odlučnosti u upravljanju”, piše Corriere.
U knjizi još kaže da je tijekom cijelog pontifikata vodio dnevnik, ali će ga uništiti, iako je svjestan da bi to za povjesničare bila “zlatna prilika”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
