Nedavno je jeruzalemska Bazilika Svetog groba po prvi put u 1555. godina otvorila arheolozima za potrebe istraživanja središnje mjesto kršćanstva - mjesto za koje kršćani diljem svijeta vjeruju da je tamo Isus Krist bio sahranjen nakon razapinjanja. I na kojem je, prema kršćanskom vjerovanju, potom i uskrsnuo.

Arheolozi za njuškanje po spektakularnom historijskom mjestu imaju vremena 60 sati. Jedna od posebnosti Bazilike svetog groba je i to što je čuvar crkve, pa tako i Isusovog groba, Wajeeh Nuseibeh, musliman iz Starog Grada u Jeruzalemu, čija porodica s generacije na generaciju Isusov grob čuva već nevjerovatnih 1.300 godina.

O njemu je prije nekoliko godina San Francisco Chronicle objavio zanimljivu reportažu, a sada je to učinio i srbijanski Blic. Wajeeh danas ima 66 godina, on je trenutni ključar bazilike i njegova je briga održavanje crkve. Članovi ove porodice svakog dana, dva sata nakon sumraka, zaključavaju crkvu skupa s redovnicima u njoj, da bi ih otključali dva sata uoči svitanja. “Ovaj se posao predaje s oca na sina, još od sedmog stoljeća, od doba kad su muslimani prvi put osvojili Jeruzalem. Moja porodica ovo radi već 1.300 godina, ali je postojala i rupa, razdoblje od 88 godina kad su križari vladali Jeruzalemom u 12. stoljeću… Imao sam 15 godina kad sam po prvi put otključao crkvu. Tada sam to smatrao jako zabavnim, ali kako sam odrastao, tako sam spoznao o kako je ozbiljnoj stvari riječ”, kazao je Nuseibeh.

Čuvanje crkve je zadaća glave porodice, a Wajeeh je, prije nego što je preuzeo čast koju će od njega jednog dana naslijediti njegov sin, prodavao električne aparate. Njegov sin, pak, dok čeka na preuzimanje posla ključara Bazilike svetog groba, zarađuje kao frizer. “Ponekad ustajem i prije pola četiri ujutro. Kad vidimo da su ljudi sretni, onda smo i mi zadovoljni. I naravno, Isus nije živio samo za kršćane, nego za sve ljude. On je i za muslimane jedan od najsvetijih poslanika”, kaže ključar. Otvaranje glavnih vrata crkve nije jednostavno. Strogo je dogovoreno i ide tako da po jedan predstavnik Jeruzalemske biskupije, jeruzalemskih franjevaca i Armenske apostolske crkve stoje u crkvi iza zaključanih vrata i svaki od njih, jedan za drugim, uklanjaju oprugu kako bi otvorili rešetku kroz koju potom dodaju ljestve muslimanima koji se u tom trenutku nalaze vani.

Točnije, osim predstavnika obitelji Nuseibeh, riječ je i o jednom predstavniku porodice Judeh, također muslimana, koja ključ čuva tokom noći. Samo što Judeh nema naslov čuvara crkve kao Nuseibeh. Njihovo je da čuvaju ključ preko noći i da ga pred zoru ispred vrata daju Nuseibehu. Wajeeh Nuseibeh se s ključem koji je dobio, penje ljestvama i konačno otključava vrata. Zašto muslimani čuvaju crkvu u kojoj je najsvetije kršćansko mjesto, za Blic je objasnio franjevački svećenik, Irac koji tamo služi, Fergus Clarke.

“U vrijeme kad su preuzeli ključeve, muslimani su željeli pokazati nadmoć islama nad kršćanstvom. Zato su zatvorili sva vrata, osim jednih, a za ta su ključ dali muslimanskoj porodici”, kazao je Clarke. Ono što danas vrijedi u Bazilici svetog groba, taj dogovor razmrvljenih kršćana i muslimana, zapravo je spektakularno naslijeđe obećanja koje je još 1191. veliki muslimanski vojskovođa Salahuddin Ayyub, porijeklom Kurd i prvi sultan Egipta i Sirije, dao engleskom kralju Ričardu I. Lavljeg Srca, da će porodica Nuseibeha čuvati Sveti grob na korist kršćanima. Salahuddin je zbog niza pomirljivih nastupa, držanja riječi i povremenih pomilovanja kršćanskih zarobljenih vojnika među kršćanima bio neopisivo poštovan, iako su protiv njega ratovali.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.