Amerikanci će u utorak glasati za novog predsjednika, ali će zvanična potvrda pobjednika uslijediti tek u januaru, mada bi već u izbornoj noći moglo da se zna ko će u naredne četiri godine živeti u Bijeloj kući.

Predsjednički izbori u SAD-u održavaju se uvijek u utorak poslije prvog ponedjeljka u novembru, a razlozi su istorijski. SAD su u početku bile agrarno društvo, pa proljeće i ljeto nisu bili pogodni za izbore zbog poljoprivrednih radova. Tako je izabrana jesen poslije završetka sjetve i žetve. 

U početku su izbori mogli da se održe u bilo kom periodu od 34 dana prije prve srijede u decembru, kada je trebalo da se okupljaju elektori i da daju svoj glas prema rezultatima izbora u saveznim državama. Ovaj sistem se pokazao manjkavim, pošto glasanja po saveznim državama nisu održavana u istom danu, pa su prvi rezultati utjecali na potonje. 

Zato je 1845. Kongres odredio utorak poslije prvog ponedeljka u novembru. 

Utorak je izabran zato što se mislilo da je to dan kada će stanovnici imati najmanje obaveza. Vikend nije mogao pošto je većina nedeljom išla u crkvu, a srijeda je bila pijačni dan. 

Bilo je, međutim, nezgodno da se izbori održavaju prvog utorka u novembru, zato što je moglo da se desi da utorak padne na 1. novembar, kada je hrišćanski praznik Svi sveti, odnosno Noć vještica. Takođe 1. novembra su mnogi poslovni ljudi sređivali račune od prošlog mjeseca. 

Prema proceduri, elektori se sada skupljaju u prijestolnicama saveznih država prvog ponedeljka poslije druge srijede u decembru – ove godine 19. decembra – da daju svoje glasove, koje će Kongres prebrojati i potvrditi početkom januara. Inauguracija je zakazana za 20. januar. 

Postoji, međutim, teoretska mogućnost da nijedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu od ukupno 538 elektora. Tada o predsjedniku glasaju članovi Predstavničkog doma, ali tako da svaka država ima jedan glas. Tu se krije mogućnost da ni Donald Trump niti Hillary Clinton ne budu izabrani. 

Na ovogodišnjim izborima postoji šansa da nezavisni kandidat Evan Makmalin pobjedi u Juti, tradicionalno naklonjenoj republikancima, ali u kojoj su u većini mormoni koji ne gledaju pretjerano blagonaklono na Trumpa.

Ako Makmalin pobjedi u Juti, a ni Trump niti Clinton ne osvoje 270 elektora, sve troje kandidata će biti ravnopravni na glasanju u Predstavničkom domu.

Glasalo više od 27 miliona građana

Više od 27 miliona Amerikanaca iskoristilo je mogućnost da glasa prije 8. novembra, kada su zakazani predsjednički izbori. 

Demokratski glasači su bili brojniji od republikanaca na tom ranijem glasanju u pojedinim američkim saveznim državama, ocijenili su stručnjaci i dodali da se tom glasanju odazvao manji broj mladih i Afroamerikanaca, koji čine osnovnu komponentu pobjede Baraka Obame na izborima 2008. godine. 

Profesor na Univerzitetu u Floridi Majkl Mekdonald ocijenio je da na glasače koji su se odlučili da ranije izađu na izbore, nema utjecaja ponovno pokretanje afere elektronske pošte Hillary Clinton. 

Amerikanci predsjednika biraju između 2. i 8. novembra posrednim glasanjem, a ishod ne određuje ukupan broj glasova, nego broj elektora koje kandidati dobijaju u svakoj državi po principu “pobjednik nosi sve”.

Većinom se zna kako će koja država glasati, ali se nekih desetak koleba od izbora do izbora.  Mekdonald je rekao da za sada Clintonova ima prednost u Nevadi, Virdžiniji i Koloradu i dodao bi Trampu bilo potrebno da pobjedi u skoro svim ostalim državama da postane predsjednik. 

Prema njegovim riječima, tom ranijem glasanju su se najviše odazvali bijelci, žene i Latinoamerikanci koji žive u SAD.