Poslije duge predsjedničke kampanje koja je počela prije više od godinu dana, Amerikanci danas glasaju za novog predsjednika, nasljednika Baracka Obame, a biraju između demokrate Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa.

U nastavku pročitajte biografiju Hillary Clinton i Donalda Trumpa.

Hillary Clinton – Od prve dame SAD-a do predsjedničke kandidatkinje

Hillary Clinton, kandidatkinja Demokratske stranke na predsjedničkim izborima, rođena je 1947. godine u Chicagu. Na pravnom fakultetu univerziteta Yale srela je budućeg supruga Billa Clintona te svoju dugogodišnju mentoricu Marian Wright Edelman, koja je osnovala Dječji odbrambeni fond – organizaciju koja lobira u korist djece. Hillary je u toj organizaciji radila kao advokatica godinu dana nakon što je završila pravni fakultet 1973. godine, a kasnije je i predsjedavala upravnim odborom organizacije.

Godine 1974. nakon što je sudjelovala u posebnoj istrazi u vezi mogućeg opoziva američkog predsjednika Richarda Nixona ( afera Watergate) preselila se u saveznu državu Arkansas gdje je predavala pravo na univerzitetu u Arkansasu. Godinu dana kasnije udala se za Billa Clintona. Imaju kćerku Chelsea.

Od 1977. do 1992. godine Hillary je radila u pravnoj firmi Rose specijalizirajući se za zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva. U američkom Nacionalnom Pravnom vjesniku u dva navrata je uvrštena među 100 najutjecajnijih američkih pravnika.

Nakon prve predsjedničke utrke u kojoj je do izražaja došla i njena profesionalna karijera Clinton je pretrpio kritike od onih kojima je draža bila tradicionalnija uloga prve dame Sjedinjenih Država. Nakon preuzimanja dužnosti predsjednik Clinton imenovao ju je predsjednicom posebne komisije za reformu zdravstva što je bio njegov najznačajniji potez u unutrašnjoj politici u prvoj godini njegove vladavine. Ta komisija razradila je opsežan plan zdravstvene reforme koji je predočen Kongresu u septembru 1993. godine. U septembru 1994. vođa senatske većine George Mitchell objavio je da Kongres neće podržati prijedlog o reformi zdravstva, tako da je ta reforma propala, što je tada bio najveći poraz Clintonovih. Nakon propasti zdravstvene reforme Hillary se povlači iz kruga javnih saradnika predsjednika Clintona.

Godine 1993. oboje su došli pod oštru kontrolu za vrijeme istrage vezane uz aferu Whitewater u kojoj se istraživala njihova eventualna umiješanost u novčane mahinacije u doba kada je Clinton bio guverner Arkansasa. U januaru 1996. oboje su pozvani da svjedoče pred velikom porotom u vezi te afere. Iste godine izlazi njena knjige “It Takes a Village” koja se bavi tematikom odgovornosti društva prema djeci.

Dok je bila prva dama Amerike posebno se zalagala za program zdravstvenog osiguranja djece koji je trebao omogućiti zdravstveno osiguranje milionima radničkih porodica. Zauzimala se i za povećavanje fondova za istraživanje raka dojke, prostate i debelog crijeva, osteoporoze i dijabetesa. Tada, a i sada, borila se za povećanje državnih fondova za cijepljenje djece te borbu protiv astme i epilepsije.

Na svjetskoj pozornici javila se kao borac za demokratiju, vjersku toleranciju i ljudska prava. S Billom Clintonom aktivno je sudjelovala u mirovnim procesima u Sjevernoj Irskoj, na Bliskom Istoku i na području bivše Jugoslavije, iako je to u američkoj javnosti pripisivano Clintonu jer je on izabran za predsjednika Sjedinjenih Država, a ne njegova supruga.

Nakon pobjede na izborima za senatorsko mjestu u New Yorku (7. novembra 2000.) očekivalo se da će se svi budući potezi nekadašnje prve dame Sjedinjenih Američkih Država usmjeriti na osvajanje nominacije za predsjedničkog kanditata Demokratske stranke već za 2004. godinu. No, Hillary Clinton je sredinom aprila 2001. izjavila: “Ne namjeravam se kandidirati za predsjednika Sjedinjenih Država 2004. To nije nešto čime ću se baviti sljedećih godina. Senator sam New Yorka i namjeravam do kraja odraditi svoj šestogodišnji senatorski mandat.”.

Hillary Clinton kao senatorica zauzima se za finansijski sistem koji će povoljne kredite učiniti dostupnima najširem sloju građana. Kao senator New Yorka bori se za porezne povlastice malim poduzetnicima, investiranje u telekomunikacije i istraživanje novih tehnologija kako bi se mlade porodice zadržale u New Yorku.

Preuzevši senatorsku dužnost u New Yorku, najbogatijem gradu Sjeverne Amerike, postala je prva žena u nekom federalnom tijelu vlasti koja zastupa ovu državu.

Godine 2003. u prodaji se pojavila knjiga u izdanju izdavačke kuće Simon&Shuster (koja je već isplatila Hillary predujam od 8.000.000 dolara) u kojoj je Hillary opisala kako je ona doživjela aferu s Monicom Lewinsky i šta je tada osjećala.

Godine 2008. ju je izabrani predsjednik Barack Obama nominirao za poziciju državne sekretarke (ministrice vanjskih poslova) gdje će naslijediti Condoleezzu Rice. Potom ju je 21. januara 2009. Senat potvrdio s 94 prema dva glasa i time je postala 67. državna tajnica SAD-a i prva bivša prva dama koja je imenovana u kabinet.

Donald Trump – Poduzetnik, ekstrovertni milijarder i predsjednički kandidat

Donald John Trump predsjednički kandidat republikanske stranke je američki poduzetnik i političar. Od 1971. godine vrši funkciju generalnog direktora Trump organizacije (The Trump Organization), mješovitog koncerna sa nekoliko desetina hiljada zaposlenih.

Kao tajkun u oblasti nekretnina i industrije zabave, ovaj ekstrovertni milijarder je u medijima dostigao veliku popularnost i prepoznatljivost, a njegovo ime postalo je i tržišna marka, pogotovo po njemu nazvanim neboderima, Trump Towers. Nakon televizijskih emisije, poput The Apprentice, još više je povećao svoju popularnost, te danas spada među najpoznatije poslovne ljude u SAD, navodi se u biografiji predsjedničkog kandidata Republikanske stranke.

U junu 2015. najavio je da će učestvovati u predsjedničkoj utrci za ovogodišnje izbore u SAD-u kao kandidat Republikanske stranke. Njegove kontroverzne izjave o ilegalnom useljavanju, naročito nakon izjave o zastupanju zabrane ulaska muslimanima u Ameriku, izazvale su međunarodnu pažnju i brojne reakcije.

U unutarstranačkoj kampanji Republikanske stranke za kandidata na izborima 2016, prema anketama, vodio je konstantno od kraja jula 2015. te je od početka procesa unutarstranačkog glasanja u februaru 2016. u brojnim saveznim državama stekao znatnu prednost u odnosu na stranačke protukandidate.

Nakon što su se početkom maja 2016. njegovi protukandidati Ted Cruz i John Kasich povukli za republikansku nominaciju na predsjedničkim izborima u SAD, Trump je 19. jula 2016. zvanično proglašen za republikanskog kandidata na izborima za predsjednika SAD-a.

Donald Trump je četvrto od petoro djece trgovca nekretninama Fredericka Trumpa ml. i njegove supruge Mary Anne MacLeod (1912–2000). Njihovo porijeklo vodi sa škotskog otoka Lewis. S očeve strane, baka i djed su mu bili Frederick Trump i Elisabeth Christ iz Kallstadta u regiji Pfalačka (tada dio kraljevine Bavarske), koji su odselili u Ameriku. I otac proizvođač kečapa Henry John Heinz, vodi porijeklo iz istog grada, a njegova majka Charlotte Luise je djevojački Trump. U jednom intervjuu Trump je ponosno istakao svoje njemačko porijeklo. Međutim, Trump je 1987. u svojoj autobiografskoj knjizi “Vještina dogovora” (The Art of the Deal) tvrdio da je njegov djed porijeklom iz Švedske, čime je nastavio fikciju svog oca iz vremena Drugog svjetskog rata.

Donald je pohađao vojnu akademiju New York, gdje je živio u internatu. Tamo je iskazao izuzetna sportska dostignuća. Nakon toga studirao je ekonomiju na Univerzitetu Fordham u New Yorku od 1964. do 1966. a od 1966-1968. pohađao je prestižnu školu Wharton u Philadelphiji, gdje je i diplomirao. Tamo se Trump nije posebno isticao, niti je učestvovao na, tada masovnim i “popularnim”, demonstracijama protiv rata u Vijetnamu. Umjesto toga, već tada je slijedio svoj “zacrtani” cilj da postane “kralj nekretnina” u New Yorku, u kojem je i kupio prve kuće i renovirao ih.

Oženio se 1977. s češkom manekenkom Ivanom Marijom Zelníčkovom. Iz tog braka rođeni su njegovi sinovi Donald mlađi, zvani Don (1977.) i Eric (1984.) kao i kćerka Ivanka (1981). Razveli su se 1992. godine. Trump se kratko viđao sa Carlom Bruni. Od 1993. do 1996. bio je oženjen s glumicom Marlom Maples, s kojom ima kćerku Tiffany (1993). Od 2005. Donald je oženjen sa manekenkom slovenskog porijekla Melanijom rođ. Knauss. Njihov zajednički sin Barron William rođen je 2006. godine. Njegovi najstariji sinovi Don i Eric kao i kćerka Ivanka su danas na vodećim pozicijama porodičnog koncerna The Trump Organization. Ivanka Trump gradi karijeru kao model. Osim toga, Donald ima i sedmoro unučadi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.