Epidemija ospica pogodila je Evropu zbog nedostatnog postotka vakcinisanja djece, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u utorak i pozvala nacionalne vlade da učine sve što je u njihovoj moći kako bi vakcinacija bila 95 posto.

U januaru je WHO pobrojao  “više od 500 slučajeva” ospica u Evropi, a od tog broja 474 je bilo koncentrisano u sedam zemalja: Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rumuniji i Ukrajini.

Dvije najpogođenije zemlje su Italija u kojoj je registrovano više od polovice svih slučajeva – njih 283, te u Rumuniji u kojoj je od 2016. bilo 17 smrtnih slučajeva.

Ta “teška virusna bolest, izuzetno zarazna”, koja se manifestuje groznicom i crvenilom, izazvala je više od 134.000 smrti u svijetu u 2015, uglavnom djece mlađe od pet godina. 

Međutim, bolest je lako izbjeći vakcinisanjem koje “je sigurno i učinkovito”. Nažalost u tih sedam zemalja koja su u Evropi najpogođenije ospicama, stopa vakcinacije je ispod 95 posto, a to je prag potreban za iskorjenjivanje epidemije. 

“Postupno se išlo prema eliminaciji bolesti u zadnje dvije godine i tim više zabrinjavaju slučajevi u Evropi”, rekla je direktorica WHO-a za Evropu  Zsuzsanna Jakab te upozorila: “Pozivam sve endemske zemlje da poduzmu hitne mjere radi zaustavljanja zaraze ospicama unutar svojih granica te sve zemlje koje su taj cilj već postigle da i dalje budu na oprezu i  održavaju visoku stopu imunizacije”.

Ako je u siromašnijim zemljama svijeta cijena vakcine zapreka u sprečavanju epidemije, u Evropi je razlog nevakcinisanja rast otpora prema vakcinaciji, kažu stručnjaci. Tako neki ljudi strahuju od vakcinacije, a drugim je nezgodno obaviti ga, kaže Robb Butler iz regionalnog ureda WHO-a za Evropu.

U Francuskoj, primjerice, ljudi moraju dogovoriti posjetu ljekaru od koga dobivaju recept, zatim odlaze u apoteku preuzeti vakcinu te moraju dogovoriti novi termin s ljekarom kako bi se vakcinisanje i obavilo. 

Nevakcinisana mala djeca najviše su izložena opasnosti od ospica i komplikacija, uključujući smrt. Ospice se šire izravnim kontaktom zrakom kašljanjem i šmrcanjem. Virus ostaje aktivan i zarazan na inficiranim površinama do dva sata. Prvi znakovi infekcije uobičajena su visoka temperatura i simptomi nalik prehladi kao curenje nosa. Moguće je uočiti i malene bijele tačkice s unutrašnje strane obraza. 

Nakon nekoliko dana crvenilo se širi uobičajeno po licu i vratu, a zatim zahvaća tijelo. Zaražena osoba može prenijeti virus drugima u roku od četiri dana prije nego razvije crvenilo pa do četiri dana nakon što crvenilo bukne. Za ospice lijek ne postoji, ali dvije doze vakcina mogu spriječiti zarazu. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.