Christiania, ili kako se danas zove Freetown Christiania je autonomna oblast glavnog grada Danske, Kopenhagena i najveći je izvor kontroverzi u jednoj od najuređenijih zemalja svijeta.
Pokrajinu osnovanu unutar vojnog dijela 1971. sada naseljava 850 rezidenata, a prostire se na 34 hekatara zemljišta. Nalazi se u dijelu grada Christianshavn, a privremeno je bio zatvoren 2011. godine zbog brojnih rasprava unutar Vlade Danske – šta uraditi sa tim područjem.
Međutim, Christiania je ponovo otvorena za javnost i predstavlja jedan od najatraktivnijih dijelova kako zemlje, tako i kompletne Evrope. Zasigurno, turističi je naprimamljivija svima onima koji vole nešto opušteniji životni stil.
Izgrađena je od vojnih baraka, a unutar nje se nalaze i neki dijelovi koji egzistiraju još od 1617. godine, kada je na ovom teritoriju bio grad Christianshavn, koji je tada imao status odvojenog grada, a Danska – kao zemlja je tada bila u sklopu Švedske.
Mjesto je kroz historiju bilo poznato i kao mjesto pogubljenja za vrijeme ratova, a obzirom da liberalni životni stil koji se danas vodi tu – Christiania sa sobom nosi i određenu simboliku.
Od vojne zone – do slobodne teritorije
Vojska se iz ovog dijela iselila 1971. godine. Mjesto su tada preuzeli beskućnici, zgrade su bile prazne, a u međuvremenu je tu otvoreno i nekoliko igrališta za djecu. Kupovina nekretinina u tom dijelu je bila izuzetno povoljna, a to je bilo i mjesto protesta protiv danske vlade.
26. septembra 1971. godine, autonomnu teritoriju Christiania proglasio je Jacob Ludvigsen, novinar poznat po izdavanju magazina Hovedbladet (Glavne novine), koje je čitala uglavnom mlađa populacija u Kopenhagenu.
U jednom od izdanja, Ludvigsen je objavio članak u kojem traži istraživanje “Zabranjenog vojnog grada” – koji je na koncu odveo do proglašenja slobodne teritorije. Ludvigsen je napisao:
Ludvigsen je bio i koautor Ustava Christianije u kojem stoji:
“Cilj Christianije je kreirati samoupravljačku jedinicu, gdje je svaki individualac odgovoran za dobrobit cijele zajednice. Naše društvo biće samoodrživo, i kao takvo, naša težnja će biti ka našem uvjerenju da se psihološka i fizička bijeda mogu izbjeći”.
Christianiji je automatski pridružio hipi pokret Danske , anarhisti i aktivisti – a pjesma iz 1976. godine koju je izveo bend Bifrost postala je nezvanična himna ovog dijela Kopenhagena. Pjesma se zove “You Cannot Kill Us”, ili “Ne možete nas ubiti”.
Meditacija i joga su uvijek bile sastavni dio ove zajednice. Christiania je rado prihvatala ovisnike o drogama, koji se više nisu mogli boriti sa regularnim društvom. Teatarska scena je cvjetala u ovom dijelu grada – a za sve je važio uslov koji je postavljen u Ustavu.
U međuvremenu, zakoni su se redali – društvo koje je stanovalo tu ih je usvajalo, a mjesto je postala turistička atrakcija. Alkohol i lake droge su se tu prodavale otvoreno, a nije postojala niti zabrana za prodajom kokaina, ekstazija, amfetamina i heroina.
Heroin i sve teške droge su zabranjene do 2004. godine.
Borba za monopol u trgovini drogama
Borbom su uspjeli osigurati legalan kanabis, 1995. godine – a za uzvrat im je naplaćivan porez na vodu, struju i odvoz smeća. 2005. godine, na ovom prostoru zabilježen je nemili događaj koji je rezultirao jednom smrću i nekolicini povrijeđenih osoba. 26. aprila, na Pusher Streetu (mjestu prodaje droga) došlo je do nasilja, jer je banda Norrebro, iz sasvim drugog dijela grada željela preuzeti trgovinu narkoticima u Christianiji.
Otkriveno je da su se pojedinci infliltrirali tu – s ciljem preuzimanja trgovine narkoticima. U pucnjavi je povrijeđeno nekoliko osoba, a jedna je preminula. Neki su ovaj tragičan događaj vidjeli kao kraj zajednice, ali to se nije ni desilo.
Nemiri na ovom prostoru javili su se 2007. godine, kada je jedna kompanija htjela prisvojiti dio Christianije, što rezidenti ovog ‘raja na zemlji’ nisu dozvolili. Policija je ušla u Freetown Christiania, a naišli su na žestok otpor.
Dio grada je bio pod opsadom 24 sata, 50 ljudi je uhapšeno i zatvoreno.
U Christianiji nije dozvoljeno posjedovati automobil. Ipak, grad okružuje ukupno 135 privatnih automobila, čiji vlasnici žive u ovom distriktu – a mogu ih voziti samo izvan zidina autonomne pokrajine.
Također, od samog osnivanja, 1970. godine u ovom dijelu svijeta dozvoljen je gay aktivizam, partiji, čak i gay teatar. Postoji cijela zgrada koja je posvećena seksualnim slobodama.
U aprilu 2016. godine, 22-godišnjem rezidentu je razvaljena vilica, i to posredstvom eksplozije ručne granate, koju je na njega bacila osoba koja nikada nije pronađena.
Christiania je tokom godina svoje egizstencije nekoliko puta bila na ivici gašenja zbog nemira, koji su mahom izbijali zbog ilegalne trgovine drogom, infiltriranja bandi koje su željele preuzeti trgovinu narkoticima, no uprkos svemu tome – ostali su jaka zajednica, koja se kako-tako obračunava sa svim radnjama koje njihov Ustav, statut ne dozvoljavaju.
Šta političari Danske kažu
– Christiania je mjesto za ljude koji žive drugačije. Njihove vrijednosti su duboko usađene – i njih treba tretirati kao individualce.
– Njihov kolektivni duh nije fer, ne žele normalizaciju. Oni imaju privatno vlasništvo, koje je javno.
– Postavlja se pitanje da li treba dozvoliti ljudima da okupiraju centralni dio Kopenhagena. Da li je to legalno?
– Politički prioritet treba biti taj da im se izgrade nove kuće, sa drugačijom vrstom vlasništva
U međuvremenu, odbijeni su projekti modernizacije Christianije vrijedi 114.000 eura. Christiania se modernizuje sama od sebe, tako što njeni stanovnici organizuju radionice, sastanke i kreiraju planove razvoja. Njihov učinak priznao je Grad Kopenhagen, a njihova djelatnost uvrštena je u Agendu samog grada.
Christiania ima i svoju zastavu, crveni baner sa tri žute tačke koje simbolizuju tri slova -I unutar imena. Boje su odabrane jer, navodno, kada je vojska otišla iz ovog dijela grada pred kraj šeszdesetih godina, pronađeno je dosta crvene i žute boje.
O ovom mjestu na svijetu se piše kao o ‘hipi komuni’, ‘jedinom slobodnom zonom na svijetu’, ‘mjestu kojeg morate posjetiti prije nego umrete’, ‘grad za ovisnike o putovanjima’ i ‘izgubljenom raju u Evropi’. U svakom slučaju, mjesto koje graniči s Utopijom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
