Dok u Francuskoj uoči drugoga kruga predsjedničkih izbora traje predizborna šutnja, kako tamošnja, tako i svjetska javnost duboko su podijeljene u stavovima o tome tko bi zapravo trebao biti nasljednik, odnosno nasljednica Francoisa Hollanda: proevropski kandidat centra Emmanuel Macron ili radikalna desničarka Marine Le Pen.
Magistar međunarodnih odnosa i politologije i asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Jasmin Hasanović, za N1 govori da kada se radi o predsjedničkim izborima u Francuskoj, ono na što treba da se obrati ozbiljna pozornost, gledajući dugoročno, nije samo njihov konačni ishod, već i duboka kriza političke participacije viđena još ranije na primjeru Donalda Trumpa i Hillary Clinton, pa možda čak i Brexita, kada su obje ponuđene opcije bile jednako loše.
Nakon Brexita slijedi li Frexit?
“Pobjeda Emanuela Macrona, bivšeg ministra ekonomije Francoisa Hollanda samo bi nastavilo politiku koja je dovela do uspona francuske krajnje desnice oličene u liku i djelu njegove protukandidatkinje Marine Le Pen. Drugim riječima, pobjeda Macrona 2017. godine, u ovakvim uslovima, značit će dodatni rast i tinjanje neofašističke opozicije za naredne predsjedičke izbore 2022. godine”, mišljenja je Hasanović, koji podsjeća kako je reduciranje izbora na establishemnt i anti-establishment kreiralo u Europskom kontekstu redukciju na pro-EU i anti-EU.
“Potencijalni Frexit, francuska repriza Brexita, dovela bi Europsku uniju u nezahvalnu poziciju. Spomenut ću samo jedan potencijalni scenarij – nakon izlaska Velike Britanije iz zajednice, sa Francuskom bi Europska unija ostala bez obje stolice u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. O drugim posljedicama da i ne govorim. Macron je, s druge strane pro-EU. Međutim, ključno je pitanje – kakve EU? Očito, iste one koja je i dovela do bujanja socijalnih nemira i ekstremnog desnog populizma u konačnici”, kaže u razgovoru za N1 Jasmin Hasanović.
Izbor između straha i uzroka straha
I dok jednim kako kaže Hasanović, pozivaju na bojkot izbora, drugi u strahu od bujanja neonacizma pozivaju na glasanje za Macrona:
“Duboka kriza političke pariticipacije reducirala je izbor na ne-izbor drugog, ili na produbljivanje političke apstinencije. Dok bi pobjeda Marine Le Pen bila pobjeda straha spram migranata, Macronova pobjeda u drugom krugu reduciranog izbora nije ništa drugo nego pobjeda straha spram Le Pen”, ističe Jasmin Hasanović zaključujući da pseudoizbor stavljen pred francuske birače jeste biranje između straha i uzroka tog straha.
“I jedna i druga opcija, ne mogu biti dobre, jer su one u svojoj suštini duboko povezane, a u njima leže klice novih izazova o čijoj dubini još uvijek, ne možemo naslutiti”, rekao je u razgovoru za N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
