Muslimanski monarh čiji život izaziva zavist aristokracije

Svijet 15. jul 201716:12 > 16:32
AFP

Princ Karim, Aga Khan, jedan od top 10 ljudi s Forbesove liste najbogatijih monarha na svijetu "virtuelna država je za sebe", kako je jednom napisao Vanity Fair. Quartz je objavio intervju s duhovnim vođom za 15 miliona muslimana svijeta.

Potomak je dinastije izvorno iz Indije, koju je začeo još njegov djed. On je britanski državljanin, rođen u Švicarskoj, odrastao u Keniji, školovao se na Harvardu, danas živi u dvorcu u Francuskoj.

Svoj život je posvetio borbi protiv siromaštva, te predsjeda jednom od najaktivnijih zaklada za razvoj koja djeluje u 35 zemalja po Aziji, Africi i Bliskom istoku. Preko “Aga Khanove mreže za razvoj” doseže milione ljudi diljem svijeta.

Istodobno, on je milijarder koji posjeduje svoje ostrvo u Karibima, megajahtu, kao i ergelu rasnih konja čiji uspjesi izazivaju zavist mnogih monarha, aristokrata i državnika. Britanski mediji nazivaju ga playboyjem.

Državnik bez teritorije

Tako je nedavno nakon 10 godina pravne bitke konačno isposlovao razvod od svoje druge supruge. Aga Khan jedno jako ne voli – davati intervjue. Sramežljiv princ medije izbjegava svakom prilikom. Ali, kad se puni 60 godina imamata, kao što je slučaj sada, onda se neke stvari naprosto moraju uraditi. Tako je Quartz dobio priliku intervjuisati ga telefonski s još četvero reportera iz svijeta.

On je praktično državnik bez teritorije, njegov su narod ljudi koji se nalaze u nizu zemalja, pa zato Aga Khan izbjegava otvoreno doticati osjetljiva politička pitanja i u pravilu se suzdržava govoriti o svjetskim vođama poimenice. Razgovor je zato i završio s “moji komentari ne mogu biti tako cjeloviti kao što bih ja volio da budu”. 80-godišnji vođa dotaknuo se tema poput poštenja zapadnog financijskog sistema, veza između klimatskih promjena i siromaštva te potrebe za pluralizmom u ovom etnički nabijenom svijetu.

On tvrdi da su zemlje s kojima djeluje njegova zaklada historijski pluralističke, a sada trpe etničke i vjerske podjele kao posljedice kolonijalizma. “Dovoljno sam star da se sjećam kolonijalnih situacija u kojima su kolonijalne sile namjerno razdvajale etničke grupe u nekoj zemlji kako bi se održale na vlasti”, kaže on. “Te naslijeđene situacije sad moramo riješiti”.

U muslimanskom svijetu “pluralizam je ugrađen od prvog dana … ideja o različitosti i činjenica da je Bog stvorio čovječanstvo s različitostima”, dodaje princ. Upitan što misli o demonizaciji islama na Zapadu, Aga Khan je odgovorio relativno oštrim riječima. “Priroda islama je vjera mira; to nije vjera sukoba ili društvenih potresa”, kaže on. “Takvo ocrnjivanje koristi se u političkom procesu, ili dijelu političkog procesa, za političke ciljeve”.

Obrazovanje ključ svega

Osim promicanja pluralizma, još jedno ključno mjesto za rješavanje napetosti između islama i Zapada je obrazovanje. Dugoročna strategija je potaknuti učenike da uče o ispravnom razumijevanju islama, za što princ Karim vjeruje da je “potpuno izostalo” po zapadnim školstvima.

Nešto takvo započeo je s Aga Khanovim institutom u Londonu koji je izradio školski program o islamu, međutim, to je dug proces. Puno brži proces je promicanje bogate kulturne baštine religije kroz programe poput prestižne nagrade Aga Khan za arhitekturu, muzičke inicijative i muzeja Aga Khan u Torontu.

Cilj je dovesti nemuslimane do toga da kažu: “Nisam znao da su muslimani pioniri algebre, ili da je Kanon medicine Ibn Sine bio standardni tekst tokom 500 godina i da je bio muslimanski”.

Jedini način da se suprotstavimo monolitnom pogledu na islam danas, da se suprotstavimo nazorima po kojima je to, bolesna i nasilna vjera, jest kroz iznošenje tih aspekata znanja, zaključeno je na kraju razgovora. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.