Sinaj gora jednako važna muslimanima, kršćanima i Jevrejima

U samom podnožju nalazi se pravoslavni Manastir svete Katarine za koji se vjeruje da je izgrađen u šestom stoljeću, a koji se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine. 

Kako predanja kažu, sveta Katarina od Aleksandrije u Egiptu bila je kćerka kralja Costusa i kraljice Sabinelle, jedne od vladajućih porodica u trećem stoljeću. Bila je poznata po učenosti i odanosti kršćanskom vjerovanju. Mučenički je ubijena početkom četvrtog stoljeća, između ostalog, iz razloga što se njeno vjerovanje kosilo sa tadašnjom popularnom paganskom vjerom u kipove. Predaje kažu da su anđeli njeno tijelo prenijeli u podnožje Sinaj gore na čijem mjestu je kasnije izgrađen manastir.

Kako je Sinaj gora pomenuta u svetim knjigama svih monoteističkih religija, jednako je važna muslimanima, kršćanima i Jevrejima. Fatimidi su unutar zidina manastira sagradili malu džamiju, ali ona nikada nije korištena za molitvu, jer nije okrenuta prema Meki. 

Sinajski beduini, koji su zapravo turistički vodiči kroz goru, predvode posjetioce tokom šetnje koja se završava tačno u zoru na jednom od njenih vrhova, gdje se nalaze grčka ortodoksna kapelica i mali mesdžid, u kojima se mnogi turisti pomole na kraju rute.

Na putu do vrha turisti se odmaraju u ograđenim procjepima planinskih stijena gdje ih domaćini dočekuju s toplim čajem. Cilj turista je da tačno u zoru osvoje planinski vrh kako bi gledali očaravajući izlazak sunca iza okolnih planina koji ne traje duže od jedne minute.