Palestinski predsjednik Mahmud Abas izdao je dekret u nastojanju da se usprotivi društvenim mrežama i web sajtovima, a koji će omogućiti vladi, kako kažu protivnici takve mjere, da uhapsi svakoga pod optužbom da nanosi štetu nacionalnom jedinstvu.

Aktivisti koji se bore za ljudska prava rekli su da je dekret koji je izdat prije javne debate prošlog mjeseca, možda najznačajniji korak koji je preduzela Abasova vlada da ograniči slobodu izražavanja u autonomnim palestinskim enklavama na okupiranoj Zapadnoj obali.

Palestinski tužilac porekao je da se dekret koristi da uguši svako protivljenje, insistirajući da je novi zakon o elektronskim medijima bio potreban kako bi se zatvorile rupe u zakonu koje su ranije omogućavale da hakeri prođu nekažnjeno.

U julu je vlada blokirala 30 web sajtova, navodi Palestinski centar za razvoj i medije Mada. Većina th sajtova bila je povezana sa dva glavna Abasova rivala, bivšim saradnikom koji je postao njegov neprijatelj Muhamedom Dahlanom i Hamasom, navodi taj centar. Nekoliko blokiranih sajtova podržavalo je ekstremistički ISIS u Iraku i Siriji.

Petoro novinara koji su radili za medije povezane s Hamasom pritvoreno je ove nedjelje i optuženo za kršenje novog zakona, rekli su advokat jednog od uhapšenih i zvaničnik u udruženju palestinskih novinara.

Organizacije za ljudska prava su više puta optuživale Abasa i njegovog prethodnika, dugogodišnjeg palestinskog lidera Jasera Arafata, da ograničavaju slobode i krše ljudska prava, arbitrarnim hapšenjem političkih protivnika, maltretiranjem u pritvoru i suzbijanju mirnih protesta.

Abas, koji ima 82 godine, izdao je dekret u vrijeme kada je suočen sa izazovima svojoj vladavini jer su Dahlan, bivši zvaničnik Abasovog Fataha u pojasu Gaze, i esktremistički Hamas prevazišli staro rivalstvo udružili se protiv njega i pripremaju sporazum o podijeli vlasti na toj teritoriji kojom vladaju hamasovci već jednu deceniju otkako su pobijedili snage lojalne Abasu.

Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da dvije trećine Palestinaca želi da Abas podnese ostavku. On je izabran za predsjednika na pet godina 2005. ali je ostao na toj funkciji, tvrdeći da je političko neslaganje spriječilo nove izbore. Pošto je rad parlamenta paralisan, kao rezultat političke podijele, Abas je vladao dekretima.

Abas nije ostvario glavno obećanje da će u pregovorima s Izraelom postići dogovor o stvaranju nezavisne Palestine. Mirovni pregovori su u zastoju od 2014. godine, na vlasti u Izraelu je od 2009. godine Benjamin Netanijahu, lider konzervativnog Likuda. Obećanje admistracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa da će te pregovore oživjeti, izgleda da neće biti ispunjeno.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.