Zlatna groznica prijeti djevičanskim tropskim šumama

[caption id="attachment_65077" align="alignnone" width="750"]

Naučnici sa Univerziteta u Portoriku kažu da je iskapanje tog skupocjenog metala glavna prijetnja drevnim prašumana u zemljama kao što su Peru i Surinam.

Potrošači se protiv toga mogu boriti kupujući samo zlato iz tzv. pravedne trgovine, kažu zaštitari okoliša.

"Ustrajući na takvom zlatu kada kupuju nakit i ostale proizvode potrošači imaju stvarnu moć da se ova nepoštena i za okoliš štetna praksa zaustavi", rekla je dr. Susanne Schmitt iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode.

Studija, objavljena u naučnom časopisu Environmental Research Letters, bavila se tropskim šumama diljem Južne Amerike, u Kolumbiji, Venezueli, Gvajani, Surinamu, Francuskoj Gvajani, Brazilu, Ekvadoru, Peruu i u Boliviji.

Satelitske snimke pokazale su da se krčenje šuma pojačalo nakon izbijanja globalne finansijske krize 2007. godine.

Najpogođenije su šume u Gvajani, jugozapadna Amazona u Peruu, šuma Tapajos-Xingu u Brazilu i Magdalena Valley-Uraba u Kolombiji.

Globalna proizvodnja zlata povećala se s oko 2445 tona 2000. na oko 2770 tona 2013., dok su cijene skočile, pa je postalo profitabilno kopati u tlu ispod tropskih šuma.

Uklanjanje vegetacije te izgradnja cesta i željeznice mogu imati dugoročan učinak, kažu stručnjaci i upozoravaju da iskopavanje zlata može dovesti i do onečišćenja živom koja ulazi u rijeke i atmosferu.