Cilj Turske na Balkanu nije da širi uticaj, već da obezbjedi političku stabilnost, da podstakne ekonomski razvoj i da podrži kulturne i obrazovne aktivnosti, napisao je specijalni savjetnik turskog predsednika Ibrahim Kalin uz ocjenu da je snažna Turska dobra za Balkan, a stabilan i prosperitetan Balkan dobar i Tursku i za svijet.

U autorskom tekstu za “Dejli Sabah”, provladin list na engleskom, Kalin je naveo da se Turska “protivi mikronacionalizmu svake vrste” ali i “stranom uplitanju” i da “nacionalna i lokalna pitanja treba da vode i rješavaju lokalni narodi i nacionalne vlasti”.

Pod naslovom “Šta Turska želi na Balkanu” Kalin je naveo da je na to pitanje pokušao da odgovori i nedavni “važan sastanak” koji je u Ankari organizovala Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) i dodaje da “nema potrebe za paniku jer su odgovori dobri za sve”.

Kao prvo, navodi se “zajednička geografija” Turske i Balkana.

Otkako se Balkan pridružio većem muslimanskom svijetu, Turska taj region doživljava kao sopstvenu kuću, gradi gradove, puteve, škole, bolnice, mostove, džamije, piše autor i dodaje da više nacija na Balkanu Tursku i Otomansko carstvo vidi kao dio iste geopolitičke predstave.

Možda djeluje previše romantično ili idealistično, ali realnost je da su Turci, Albanci, Bosanci i drugi izgradili kulturu i civilizaciju koja prevazilazi granice regiona. Otomanski kulturni, vjerski, umjetnički i politički život ne može se proučavati ni razumjeti bez priznanja velikog doprinosa književnih, naučnih i političkih figura porijeklom s Balkana. Navodeći imena poznatih turskih pjesnika i političara balkanskog porijekla, autor piše i da nijedan Turčin ne smatra Sarajevo, Mostar, Skoplje i Novi Pazar dalekim mjestima, dok balkanski muslimani isto osjećaju prema Istanbulu, Bursi, gradovima u Anadoliji…

Stotine turskih projekata širom Balkana

Kao drugo, autor ističe da Turska ulaže u sve balkanske zemlje bez etničke ili vjerske diskriminacije, i da su turska vlada, državne banke, privatne kompanije i nevladine organizacije pokrenule stotine projekata širom Balkana, što i dalje rade. Turska, takođe, ne vidi nikakvu protivrječnost u razvijanju dobrih odnosa sa Srbijom – s jedne strane i Bosnom i Hercegovinom – s druge, a napori Turske da međunarodna zajednica prizna Kosovo kao državu ne ometaju, već, naprotiv, pomažu mirovne napore u regionu, smatra Kalin.

Uz podsjećanje da su proteklih godina turske državne banke otvorile nove ispostave širom Balkana i povećale kreditne linije za sve poljoprivrednike i poslovne ljude, autor navodi da Turska izvozi stoku iz Bosne kako bi pomogla stočarima, dok će turske kompanije završiti autoput Beograd-Sarajevo kao “put mira na Balkanu”.

 Turska obučava i snage bezbjednsoti više balkanskih zemalja i obezbjeđuje im ono što im je potrebno, i na kraju, što nikako nije i nije najmanje važno, Turska podržava učlanjenje balkanskih zemalja u NATO i EU.

Po ocjeni autora, turska vizija Balkana može se podvesti pod tri glavna naslova: politička stabilnost, ekonomski razvoj i kulturni procvat.

Kalin navodi da je Turska podržala sve inicijative da Balkan održi politički mirnim i sigurnim.

Politička stabilnost regiona od izuzetne je važnosti ne samo za Evropu, već i za svijet, navodi se u tekstu i dodaje da Turska razvija dobre odnose sa svima kako bi održala političku stabilnost i bezbjednost za sve.

Ekonomski razvoj je temelj turske balkanske politike, ocijenio je autor koji smatra da su balkanskim zemljama koje koriste svoj istinski potencijal, “potrebne ozbiljne i ravnopravne poslovne prilike, a ne odnosi zavisnosti”.

Turska je uložila i podsticala privatni sektor da investira u sva područja, uključujući trgovinu, finansije, komunikacije, infrastrukturu, gradjevinarstvo, energetiku i poljoprivredu, stotine turskih firmi posluju na Balkanu, zapošljavajući hiljade ljudi, dodaje se u tekstu.

Zajedničko naslijeđe

Treću dimenziju turske vizije Balkana čine kultura i umjetnost gdje se turska i balkanska tradicija miješaju u zajedničkom naslijeđu, piše autor.

Uz podsjećanje da su za vrijeme Otomanskog cartsva izgrađena mnoga velika djela arhitekture u zapadnim dijelovima carstva što obuhvata južnu Evropu i Balkan, autor dodaje da je “kulturni procvat ključan za njegovanje tradicije i razumjevanje realnosti modernog”.

Turski, bosanski, albanski, makedonski, srpski, slovenački, bugarski i grčki pisci, pjesnici, slikari i drugi umjetnici, uz živu kulturnu i umjetničku tradiciju, mogu da uče jedni od drugih i stvaraju djela visoke umjetničke vrijednosti spajajući svoje horizonte, piše Kalin.

On dodaje da Turska podržava takve programe za stvaranje “zajedničkog prostora refleksije i kreativnosti” i u tom kontekstu obezbjeđuje stipendije za školovanje studenata sa Balkana.

Kalin je naveo da je za Tursku od posebnog značaja vjersko obrazovanje, jer “tursko isustvo s tim pitanjem predstavlja obezbjeđenje od anomalija kao što su nasilni ekstremizam, radikalizam i terorizam”.

Autor navodi i da se Turska ne slaže sa Al-Kaidom i Islamskom državom u pitanjima ideologije i shvatanja islama, dodajući da te terorističke organizacije imaju pripadnike i u muslimanskim zajednicama na Balkanu i da se mora biti oprezan, zbog čega “Turska podržava obrazovne programe kako bi bila sigurna da se islam propisno uči”.

Drugu opasnost, piše autor, predstavlja “teroristička mreža organizacije Gulenista (FETO) na Balkanu koja zbog svog izopačenog sistema vjerovanja predstavlja prijetnju ne samo za Tursku već i za zemlje Balkana”.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.