Foreign Policy: BiH je glavna ruska meta

Svijet 09. aug 201812:01 > 12:07
Tanjug/AP, Alexander Zemlianichenko

Približavanjem oktobarskih izbora u BiH, Rusija pojačava podršku bosanskim srpskim separatistima, tvrdi Foreign Policy u tekstu koji su objavili pod naslovom "Putin gradi paravojne snage u BiH".

Ako je iko sumnjao u namjere Rusije da popuni bilo koji politički vakuum u Europi koji je nastao promjenom interesa Sjedinjenih Američkih Država, treba samo da pogleda u regiju Balkana. U proteklih nekoliko godina, pažnja Sjedinjenih Država je prešla sa regije Balkana na druge regije, što je stvorilo prilike za Rusiju da proširi svoj uticaj na ovu regiju, tvrdi Foreign Policy.

Glavna Ruska meta nije niti Hrvatska, koja je EU i NATO članica, niti Srbija, koja ima dugogodišnje veze sa Rusijom, već zapadno-orijentisana Bosna i Hercegovina, koja je uprkos svemu veoma podložna destabilizaciji, pogotovu pred oktobarke izbore, navodi izvor.

Nadalje, Foreign Policy navodi da se ruska politika prema BiH sastoji od podrške separatističkim namjerama. To uključuje naizgled naivnu podršku pravoslavlju u RS. Primjer toga je postavljanje kamena temeljca za pravoslavnu crkvu u čast ruskom caru Nikolaju II, čiju izgradnju će u potpunosti sponzorisati Ruska Federacija. Po izgradnji iste, u njoj će mise služiti srpski i ruski sveštenici, navodi se u tekstu kojeg potpisuju autori Vera Mironova i Bogdan Zawadewicz.

No najintenzivnija saradnja između Ruske Federacije i RS se vidi u saradnji izmedju njihovih sigurnosnih snaga. Pošto je Dejtonski mirovni sporazum zabranio entitetima da imaju svoje vojske, RS je ipak zadržala policiju pod svojom kontrolom. Policiju koja se sve više zbližava sa Rusijom.

Tokom oficijelne posjete ruske delegacije Banjaluci 2016. godine, razgovori su vođeni o uspostavljanju partnerstva između RS i ruske policije u sferama borbe protiv terorizma, cyber zločina te u u sferi prikupljanja i razmjene obavještajnih podataka. Takođe su dogovorili da će RS ugostiti stručnjake iz Rusije koji će obučavati Specijalne snage RS policije kao i da će RS slati svoje specijalne snage na obuku u Moskvu. Od tada su ruski obavještajci često držali predavanja u policijskoj akademiji RS i na Banjalučkom Univerzitetu, Fakultetu za sigurnosne studije.

Foreign policy takodje naglašava da RS i Rusija aktivno razmjenjuju i vojna znanja tako što bivši oficiri Vojske RS često putuju u Rusiju gdje drže predavanja.

Foreign Policy – Screenshot

U međuvremenu, RS je nedavno kupila 2.500 dugih cijevi od Srbijanskog proizviđača Zastava, “pod krinkom borbe protiv terorizma”, što je 10 puta više pušaka velikog kalibra nego što je nabavljeno za državne policijske snage, navodi se.

Vlasti RS će takođe otvoriti centar za obuku vrijedan 4 miliona dolara na mjestu Kasarne Žaluzani, pored Banjaluke u kojem je Rusija već najavila da će trenirati Policiju RS za borbu protiv terorizma, RS policijske logističke jedinice, te odjel za borbu protiv organizovanog kriminala. Ovakva obuka će učiniti da Policija RS bude jednaka državnim bezbjednosnim snagama.

Tu je takođe i priča u uspostavljanju ruskog “humanitarnog” centra u RS, sličnog onome u Nišu, Srbiji, čija je formalna svrha da pomogne lokalnim vlastima oko prirodnih nepogoda, poplava i slično, ali se za centar u Nišu već odavno sumnja da je ruski obavještajni centar i neformalna ruska vojna baza.

I pored činjenice da Rusija još uvijek nema značajnu “meku moć” (soft power), predsjednik RS Milorad Dodik radije će igrati pro-rusku kartu pred oktobarske izbore, iako su mnogi njegovi savjetnici otvoreno Zapadno orjentisani. “Blateći svoje protukandidate riječima da su Zapadni plačenici, a sebe predstavljajući kao nekoga ko je dobro uvezan sa Rusijom, Dodik sebi na taj način osigurava svoje političke ciljeve”, navodi se u tekstu.

Dok je on pozivao Rusiju da zauzme značajniju ulogu u regionu, Rusija je insistirala na održavanju Bosne nefunkcionalnom, te da se zadrži status quo.

Za sada su političko-ekonomske veze između RS i Rusije jos uvijek na simboličnom nivou, ali će se produbiti ukoliko Dodik pobjedi na oktobarskim izborima, što je za očekivati.

Foreign Policy navodi da ruska strategija neće uključivati nikakve nagle poteze ali možda izazove Sarajevo ili Zapad da intervenišu kako bi spriječili secesiju Banjaluke od ostatka BiH u kojem slučaju bi eskalacija s ruske strane bila neizbježna i nepredvidiva.

Izvorni tekst pročitajte na OVOM linku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.