Kako je priopćila britanska Agencija za javno zdravstvo, treći je oboljeli zdravstveni radnik iz bolnice Blackpool Victoria u Lancashireu.
Ranije ovog mjeseca kod dvije osobe dijagnosticirane su majmunske boginje. Radi se o nepovezanim slučajevima, a obje oboljele osobe vratile su se s putovanja iz Nigerije.
“Treći je slučaj zdravstveni radnik koji je brinuo o pacijentu prije nego što mu je postavljena dijagnoza”, kazao je dr. Nick Phin, zamjenik ravnatelja Odjela za infekcije pri agenciji. “Pratili smo sve kontakte tijekom liječenja zaraženog pacijenta kako bismo otkrili je li još netko u opasnosti od obolijevanja. Nije posve neočekivano da je tijekom obrade pacijenta identificiran još jedan slučaj”, dodao je.
Ministarstvo zdravlja susjedne Srbije priopćilo je u utorak da su uvedene mjere pojačanog nadzora graničnih prijelaza u toj zemlji. Razlog uvođenja pojačanog nadzora jest pojava prvih slučajeva majmunskih boginja (monkeypox) u zemljama zapadne Europe. U Srbiji je formirana i posebna radna skupina za praćenje i kontrolu tog oboljenja.
O kakvoj se bolesti radi i postoji li opasnost od zaraze u Hrvatskoj, za Dnevnik.hr objasnio je specijalist epidemiolog dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
S obzirom na dva slučaja oboljenja od majmunskih boginja u Velikoj Britaniji, postoji li opasnost da se bolest pojavi i u Hrvatskoj?
“Mislim da zbog toga što su se pojavile u Velikoj Britaniji opasnost od toga da se pojave u Hrvatskoj nije ništa veća od one koja je bila prije jednu, dvije ili tri godine. Majmunske boginje sigurno neće doći iz Velike Britanije u Hrvatsku. Bolest može netko donijeti u Hrvatsku iz Afrike, isto kao što se to moglo dogoditi i posljednjih godina. Dakle, rizik nije povećan ni u kojem slučaju.
Razloga za paniku nema, bolest je uvijek postojala u Africi i uvijek je postojao rizik za unos, ali s obzirom na slab potencijal za prijenos među ljudima, nikada nije postojala zabrinutost zbog te bolesti. Ja ne vidim da je ona sada nešto češća u Africi nego što je bila prije i da se promijenilo ponašanje virusa. Dva izolirana slučaja koja su se dogodila u Velikoj Britaniji koji su došli iz Afrike nije pojava bolesti u zapadnoj Europi.”
Bolest je slična velikim boginjama, postoji li mogućnost da su zaštićeni oni koji su cijepljeni protiv velikih boginja?
Stvar je u tome da čak ni protiv velikih boginja cjepivo ne štiti duže od 20-ak godina. Nakon toga opada zaštita, no kako više nema velikih boginja na svijetu, nitko o tome ne razmišlja. Smatra se da cjepivo protiv velikih boginja štiti i od majmunskih boginja, no tu zaštitu najvjerojatnije više nitko nema.
Cijepljenja protiv velikih boginja nema od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća. Cijepljenje se provodilo još nekoliko godina nakon velike epidemije velikih boginja koja se dogodila na Kosovu u bivšoj Jugoslaviji 1972. godine i to je to. Smatra se da zaštita od oboljevanja traje otprilike dvadesetak godina, a nakon toga pomalo nestaje. Kod velikog dijela ljudi ona nestane u potpunosti. Nakon koliko godina zaštita kod cijepljenih ljudi u potpunosti nestaje – teško je reći. No ja ne bih računao na to da je itko, od nas koji smo cijepljeni u 70-im godinama, imalo zaštićen ni od velikih ni od majmunskih boginja”, rekao je Kaić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
