Političke karikature postoje otkad postoje političke diskusije i neslaganja. U Americi su one dio kulture I istorije, I bez obzira koliko su kontroverzne, zaštićene su Prvim amandmanom američkog Ustava koji garantuje slobodu izražavanja. Novinarka Glasa Amerike Julie Tabo razgovarala je sa Mattom Workerom, dobitnikom Pulitzerove nagrade za karikaturu.

Workeru crtanje karikatura je profesija.

On je stalno zaposlen kao karikaturista medijske organizacije Politico, čije je sjedište u predgrađu Washingtona. 

“Naš rad je jedna čudna mješavina, pošto iznosimo ozbiljne komentare o važnim temama, ali to ne radimo pretjerano ozbiljno. Svoje mišljenje izražavamo komičnim crtežima”, kaže Walker. 

Walker, koji je dobitnik Pulitzerove nagrade za karikaturu, kaže da je najveća prednost političkih karikatura mogućnost brzog prenosa mišljenja.

“Kada nešto nacrtam i stavim tekst u oblačić… možete da pročitate tekst u roku od četiri sekunde i shvatite poentu. Poruka treba da vas pogodi direktno, snažno i brzo i da toga budete svjesni”, kaže on.

Jedna Walkerova karikatura je, na primjer, inspirisana poznatom slikom američkog umetnika Normana Rockwella na kojoj je prikazan tradicionalni prizor iz američke kulture.

Karikaturista kaže da se njegov zanat, vremenom, usavršavao.

“Kada sam počeo da crtam, prije 40 godina, političke karikature su bile jedan crno-bijeli crtež u novinama. Današnje karikature mogu da budu u boji, animirane, ili pravi politički strip”, kaže on.

Takve su karikature novinara Jakea Hallperna i ilustratora Michaela Sloana, dobitnika Pulitzerove nagrade za 2018. godinu. Njihov rad je trenutno izložen u vašingtonskom muzeju medija – Newsium. Serija crteža je priča o strahotama kroz koje su prošle dve porodice iz Sirije na putu do Sjedinjenih Država gde su 2016. dobile izbjeglički status.

“Od nastanka ove zemlje, političke karikature su ilustrovale probleme i društvene rasprave, od karikature Bena Frenklina ‘Priruži se ili umri’ koja predstavlja zmiju rasparačanu na komade kao simbol potrebe jedinstva 13 američkih kolonija. Tako da su one uvijek bile dio ove zemlje, a i u cijelom svetu predstavljaju način slobodnog izražavanja ideja i različitih mišljenja”, kaže Patty Rool, zamjenica direktora muzeja. 

Međutim, slobodno izražavanje ponekad ima visoku cenu.

Islamski teroristi su 2015. godine upali u redakciju francuskog satiričnog magazina Charlie Hebod, koji je nekoliko puta objavio karikature proroka Muhameda. U napadu je ubijeno 12 osoba, među kojima nekoliko poznatih karikaturista.

“U okvirima svoje kulture, oni svakako imaju pravo da budu uvrijeđeni, ali nemaju pravo da dođu u Pariz i pobiju karikaturiste. Mnogi karikaturisti su bili primorani da pobjegnu iz svojih zemalja, jer su bili dovoljno hrabri da kritikuju režim ili političke ličnosti”, kaže Worker.

Matt Worker se nada da će današnja burna vremena ljudi cijeniti pravu vrijednost karkikatura kao mešavinu dobre političke poruke i duhovitosti. On podsjeća da cilj karikaturista nije da razljute ljude, već da ih navedu na razmišljanje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram UŽIVO na ovom linku.