Tri hiljade političara i poslovnih ljudi u utorak će se okupiti na otvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom gradu Davosu kako bi raspravljali o rješenjima uprkos odsutnosti nekih od ključnih političkih vođa svijeta.
Prvi govornik na četverodnevnom godišnjem okupljanju koje počinje poslijepodne bit će brazilski ultradesni predsjednik Jair Bolsonaro.
To je njegov prvi međunarodni nastup od polaganja prisege početkom januara. Iako je kontroverzni populistički vođa objavio da planira privatizirati infrastrukturu još je nejasno hoće li se odlučiti za ultraliberalnu ekonomsku politiku.
Brazilac je uskočio na mjesto američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je otkazao dolazak zbog višesedmične blokade rada dijela državne uprave, ministarstava i agencija.
U Davos ove godine neće ni britanska premijerka Theresa May suočena s krizom Brexita te francuski predsjednik Emmanuel Macron zbog višesedmičnih protesta u zemlji potaknutih povećanjima cijena goriva koji su se pretvorili u pobunu protiv njegove politike.
Zahvaljujući njihovoj odsutnosti interes će se usmjeriti na njemačku kancelarku Angelu Merkel, japanskog premijera Shinza Abea ili glavnog sekretara UN-a Antonia Guterresa.
Usporavanje globalnog rasta, populizam, političke napetosti, trgovinski ratovi i nejasni britanski put izlaska iz Evropske unije vodeća su pitanja koja brinu svjetske lidere, prema anketi provedenoj uoči okupljanja u Davosu.
Ovogodišnja službena tema je “Globalizacija 4.0” – vizija povezanog svijeta koja se bavi ekonomskim nejednakostima koje prate globaliziranu trgovinu i proizvodnju.
Uoči Davosa čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde upozorila je da svjetska ekonomija nakon dvije godine solidnog rasta, sada raste sporije nego što se očekivalo, a rizici rastu.
Prema procjenama MMF-a, objavljenima u ponedjeljak uoči Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj, globalna privreda mogla bi u ovoj godini porasti 3,5 posto, dok je još u oktobru MMF očekivao rast od 3,7 posto.
„Znači li to da je globalna recesija iza ugla? Ne. Ali rizik od oštrijeg usporavanja rasta globalne ekonomije zasigurno se povećao”, kazala je Lagarde, pozivajući političare da se pripreme za “ozbiljno usporavanje”.
Osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klaus Schwab uoči ovogodišnjeg okupljanja rekao je da ga je djetinjstvo tokom Drugog svjetskog rata nadahnulo da izgradi organizaciju koja će svijet učiniti boljim. Njegova zaklada, koja je ugostila mnoge od najmoćnijih, najslavnijih i najbogatijih ljudi svijeta na svom godišnjem okupljanju u Davosu, nesumnjivo je ostavila traga ali veliko je pitanje je li organizacija ostvarila Schwabov proklamirani cilj o tome da će svijet pretvoriti u bolje mjesto.
Negodovanje prokorporativnim karakterom Davosa iz godine u godinu sve je veće, a birači se sve češće zato okreću populističkim liderima.
Jedna od stalnih kritika glasi da su skupovi WEF-a samo stvorili prostor gdje će svijet biznisa među političarima i vladama lobirati za svoje interese, a da to niko ne vidi.
Stručnjaci ističu da organizacija nudi nešto što nedostaje međunarodnim tijelima: mjesto gdje se šefovi vlada i korporacija mogu sastati i “smisliti dobre ideje” ali ima i problematičnih stvari.
S obzirom na to da deseci šefova država ili vlada svake godine dolaze u Davos, na WEF se može gledati kao na “tijelo bez legalnog mandata za upravljanje svijetom, ali s ambicijom da to čini”, rekla je Adrienne Sorbom, profesorica sa štokholmskog univerziteta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.