Ovonedjeljna osuda meksičkog narko bosa Joaquína Archivalda Guzmána Loera, poznatijeg po nadimku El Chapo, jedna je od najočiglednijih pobjeda američkih pravosudnih organa od kako je rat protiv droge počeo sedamdesetih godina prošlog vijeka, ocjenjuje New York Times.

List navodi da je to dugo željeni trijumf nad liderom kartela koji je preživljavao i decenijama razvijao svoj “biznis”, baziran na brutalnom nasilju i beskrajnom podmićivanju meksičkih zvaničnika.

Međutim, 31. januara, istog dana kada je okončano suđenje El Chapu u federalnom sudu u Brooklynu, američki graničari u Arizoni su zaplijenili najveću do sad količinu fentanila (sintetičkog narkotičkog analgetika) u SAD, skrivenu u kamionu koji je prevozio krastavce, i to na graničnom prelazu sa Meksikom – Nogales, kojim je zapravo godinama upravljao El Chapov zloglasni narko kartel Sinaloa.  

Radilo se o količini dovoljnoj za 100 miliona smrtonosnih doza fentanila, što je, kako ocjenjuje New York Times, bio jasan signal da je, iako je El Chapo osuđen po svih 10 tačaka optužnice za krijumčarenje droge, pred američkim federalnim agentima još dug put do uništenja meksičkih ozloglašenih kartela, odnosno da će presuda imati mali uticaj na djelovanje Sinaloe, ali i na sprečavanje krijumčarenja droge u SAD. I bez svog višedecenijskog vođe, Sinaloa je nastavila uspješno da djeluje, predvođena El Chapovim sinovima i njegovim prepredenim dugogodišnjim partnerom Ismaelom Zambadom Garcijom.  

Tužioci su procijenili da je on za 30 godina kao krijumčar droge zaradio oko 14 milijardi dolara.

U godinama 2016. i 2017. kada je El Chapo definitivno uhvaćen i sproveden u New York na suđenje, meksička proizvodnja heroina porasla je za 37 posto, a zapljene fentanila na mjestima poput Nogalesa su se udvostručile, podaci su američke Uprave za suzbijanje narkotika (DEA).  

Prema State Departmentu, 90 posto kokaina koji se prokrijumčari u SAD, dolazi iz Meksika, a u izvještaju Kancelarije UN za suzbijanje droge i kriminala iz 2018.  stoji da je globalna proizvodnja kokaina dostigla rekordnih 1.140 tona u 2016, što je za 25 posto više nego u godini prije.  

Američki predsjenik Donald Trump naveo je da bi ovoj plimi narkotika koja zapljuskuje obale SAD moglo da se stane na put i izgradnjom zida prema Meksiku, ali svjedočenja samih krijumčara na suđenju El Chapu, ukazala su da bi taj zid imao malo efekta, jer većina narko tovara prolazi kroz zvanične granične prelaze potpuno legalno, a ne preko nekih ilegalnih, zabačenih tački, u kom slučaju bi zid i imao smisla.  

Uprkos svemu tome, tromjesečno suđenje El Chapu pružilo je veoma važne uvide u operacije njegovog kartela i demistifikovalo ovog kriminalca, koji je decenijama uživao status “narodnog heroja” širom svijeta. 

“Suđenje je u velikoj mjeri rasvijetlilo funkcionisanje Sinaloa kartela. Prije suđenja, ljudi su znali za legendu El Chapa, ali sada su se suočili sa realnošću: nasilje, manipulacije, trgovina drogom, što smo mi, zaposleni u policiji i pravosuđu, znali godinama”, rekao je specijalni agent DEA u New Yorku, Raymond P. Donovan, koji je odigrao glavnu ulogu u hvatanju El Chapa.  

On je podsjetio da su i ranijih decenija američki organi hapsili meksičke narko bosove, sudovi u SAD ih osuđivali, ali da to nije narušilo mnogo njihovu djelatnost. No, ovog puta, kaže Donovan, osuda El Chapa je posebna i “prva takve vrste”, jer su i FBI i DEA i službe Ministarstva unutrašnjih poslova SAD radile zajednički, “ostavivši po strani svoja ega”, i time ukazali na to kako ubuduće da se gone slični kriminalci.  

Međutim, neki bezbjednosni analitičari ipak ne misle tako, ocjenjujući da hvatanje i osuda vođe Sinaloe šalje samo simboličku poruku. 

“Hvatanje El Chapa je važno jer je to signal i ništa više od toga. U smislu logistike, vjerovatno će doći do površinskih promjena, ali te organizacije umiju da se brzo prilagode”, smatra meksički analitičar Christian Erlich, koji se slaže da intenzivna borba protiv narko kartela nije mnogo uticala na smanjenje nasilja povezanog sa trgovinom drogom u Meksiku ni prije hapšenja El Chapa 2014. u jednom meksičkom hotelu, i njegovog konačnog hvatanja 2016, poslije bjekstva iz zatvora.  

Crni rekord u 2018: Više od 30.000 ubistava u Meksiku

Iako su posljednjih godina američke i meksičke vlasti u saradnji uhvatile ili ubile mnoge poznate meksičke narko bosove, uključujući i El Chapovog rođaka Alfreda Beltrana Leyva, i navodnog nasljednika njegovog carstva Vicenta Zambada Niebla, izolovane grupe su uspjele da se izbore za krijumčarske rute i nastave “biznis”.  

Sve je to dovelo do toga da je prošle godine bilo rekordno 33.341 ubistvo u Meksiku.  

“Na istoj teritoriji imate male i velike organizacije. Velike pokušavaju da usisaju male, a male pokušavaju da ostanu nezavisne. Sve je to veoma nestabilno”, smatra meksički bezbjednosni stručnjak Eduardo Gerero.  

Američke vlasti navode da je najveći rival Sinaloa kartel Jalisco New Generation, čiji članovi su El Chapu ranije služili kao “prvoborci” u ratu protiv rivalskog kartela Los Setas. Pošto je prije nekoliko godina “raskinuo” sa El Chapom, Jalisco New Generation je razvio sopstveni “biznis” iznuda, otmica, krijumčarenja migranata i krađe benzina, koja Meksiko košta tri milijarde dolara godišnje, prema vladinim zvaničnicima.  

Lider tog kartela Nemesio Oseguera Cervantes, poznat po nadimku El Mencho, i dalje je na slobodi u Meksiku, ali je protiv njega još 2014. pokrenuta optužnica u Washingtonu, slična onoj protiv El Chapa.

Međutim, meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador ponovio je prije dvije nedjelje nespremnost svoje vlade da prihvati američku strategiju za hvatanje narko bosova u Meksiku, iako mu je tužilac SAD u slučaju protiv El Chapa dostavio spise vezane za taj proces.  

“Nismo uhapsili narko vođe, jer to nije naša glavna funkcija. Glavna funkcija vlade je da garantuje javnu bezbjednost. Strategija hapšenja narko bosova je okončana”, rekao je Lopez Obrador na nedavnoj konferenciji za novinare.

Bankari i advokati povezani sa narko bosom nisu pred sudom 

Da ni Amerikanci nisu spremni da idu do kraja – smatraju neki bivši istražni agenti, koji se pitaju zašto federalna vlada nikada nije iskoristila sve te dokaze koje je prikupila protiv El Chapa da ga natjera da sarađuje i otkrije povezanost njegovog kartela sa političarima, bankarima i advokatima, ili pruži informacije o svom bivšem partneru Ismaelu Zambadi, koji nikada nije uhapšen.  

Takođe, banke koje su prale novac narko kartela u velikoj mjeri su izbjegle suđenja. Isto američko tužilaštvo u Brooklynu koje je vodilo spor protiv El Chapa, 2012. je postiglo sporazum sa britanskom bankom HSBC, prema kojem je ona izbjegla krivično gonjenje, iako je otkriveno da je oprala više od 880 miliona dolara novca od trgovine drogom, većinom od Sinaloa kartela.  

Prema sporazumu, HSBC je izgubio više od 1,2 milijarde dolara, platio na ime globe 665 miliona dolara i sproveo “strukturne promjene” u svojim globalnim operacijama.  

Da će kolo trgovine drogom nastaviti da se okreće potvrdio je i sam El Chapo u intervjuu koji je pred hapšenje 2016. dao časopisu Rolling Stone. Na pitanje da li se osjeća odgovornim “za činjenicu da je toliko droge na svijetu”, on je odgovorio: “Ne, to nije istina. Jer, onog dana kada mene više ne bude, količina droge se nimalo neće smanjiti”.  

Tužioci su procijenili da je on za 30 godina kao krijumčar droge zaradio oko 14 milijardi dolara.  

El Chapu, koji je u utorak, 12. februara osuđen po svih 10 tačaka optužnice za trgovinu drogom, kazna će biti izrečena 25. juna. Američka javnost spekuliše da će to biti najvjerovatnije doživotna robija.

Do izricanja kazne El Chapo će biti smješten u zatvoru Metropoliten u New Yorku, za koji mnogi kažu da je “gori od Gvantanama”.  

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagrami UŽIVO na ovom linku.