U posljednjih nekoliko godina, u Beču je zabilježeno skoro dvostruko više smrtnih slučajeva od posljedica toplotnog udara od broja smrtno stradalih u saobraćajnoj nesreći. Samo 2018. godine u Beču je bilo čak 41 tropskih noći sa temperaturama iznad 20 stepeni.

Zbog ugrijanog asfalta, betona i usijanih krovova, temperatura u glavnom gradu Austrije u ljetnim mjesecima zna da bude i 12 stepeni viša od temperature u ruralnim sredinama jer dolazi do efekta takozvanog toplotnog otoka.

Toplotni otoci nastaju kada zgrade i ceste zamjene zelene površine. Obzirom da su građene od materijala sa drugačijim svojstvima od okolnog područja, ti materijali nemaju dobru sposobnost refleksije, tj. apsorbiraju više toplote, te se ona na taj način zadržava i zagrijava površinu.

Bečki se stručnjaci protiv vrućina u gradskim područjima već godinama bore ozelenjavanjem dvorišta, krovova i fasada. Stambene površine na ovaj načinu nisu izložene direktnom suncu i listovi biljaka prilikom fotosinteze isparavaju vodu.

Također je planirano pored 850 postojećih gradskih parkova izgraditi još zelenih površina ukupne veličine od 13 hektara. U gradu postoji i 480.000 drveća i svake godine se zasadi 3.000 novih. Jedan od načina rashlađivanja su i besplatne plaže za kupanje dužine 60 kilometara.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/ iPad.