Oko šest miliona Bolivijaca s pravom glasa u nedjelju glasa na predsjedničkim izborima na kojima bi, sudeći po anketama, aktuelni predsjednik Evo Morales trebao odnijeti premoćnu pobjedu i osvojiti treći predsjednički mandat, kao i apsolutnu većinu u parlamentu, prenose agencije.
Riječ je o osmim izborima u Boliviji od povratka demokracije u zemlju, a po prvi put glasaju i državljani koji žive u inozemstvu. Glasanje je u Boliviji obavezno pod prijetnjom novčane kazne te se očekuje visok odziv. Birališta su otvorena do 20 sati po lokalnom vremenu.
Prema anketi Ipsosa, ljevičarski populist Morales (54) osvaja 59 posto glasova u prvom krugu, a ‘najopasniji’ oporbeni kandidat Samuel Doria Medina zaostaje čak 45 posto i trenutno mu se potpora kreće oko 14 posto.
Ostali predsjednički kandidati – bivši konzervativni predsjednik Jorge Tuto Quiroga, bivši gradonačelnik La Paza Juan del Granado i Fernando Vargas – zaostaju još i više.
Morales, prvi bolivijski predsjednik iz redova autohtonog indijanskog stanovništva i bivši uzgajivač koke, prvi je put pobijedio na izborima 2005., te ponovo 2010. Ako pobijedi i treći put i odradi mandat do kraja, postat će predsjednik s najdužim stažom u historiji Bolivije, zemlje kojoj je politička nestabilnost bila više pravilo nego
iznimka.
Kritičari optužuju Moralesa za povredu ustava usvojenog 2009. koji uključuje limit od dva uzastopna predsjednička mandata. Prošle je godine vrhovni sud donio odluku da se njegovo obnašanje dužnosti
predsjednika od 2006. do 2009. godine ne smatra prvim predsjedničkim mandatom budući da je bilo prije usvajanja novog ustava. Oporba smatra tu odluku neprihvatljivom, ali samo bespomoćno gleda dok se Morales
mirno približava svom trećem mandatu.
Da bi pobijedio u prvom krugu, Morales mora dobiti 50 posto svih važećih glasova plus jedan glas ili osvojiti 40 posto glasova, ali s deset posto većom razlikom od najbližeg protukandidata.
Osim predsjedničkih održavaju se i parlamentarni izbori, a ovo će biti prvi put da će svi bolivijski građani koji žive u inozemstvu i registrirani su birači (otprilike 272.000) moći glasati.
Također, prvi put svaka stranka, prema novim ustavu iz 2009., mora imati spolni paritet, odnosno jednak broj muškaraca i žena na stranačkim listama. To je teško provesti u praksi, ali ako bude uspješno, broj žena u parlamentu mogao bi biti najveći ikad u Boliviji, ako ne i najveći u svijetu.
