"Mi, muslimani Mađarske, želimo da nas IZ u BiH primi u svoje okrilje"

Svijet 21. okt 201912:22 > 12:23
MINA

Predsjednik Islamske zajednice Mađarske Zoltan Bolek kazao je u razgovoru za Stav da tamošnja islamska zajednica ima aktivne odnose sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini izrazivši nadu da će u budućnosti pristupiti ovoj zajednici.

Odgovarajući na pitanja novinara bosanskohercegovačkog časopisa “Stav” u vezi sa susretom s delegacijom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini prije nekoliko godina tokom kojeg su izrazili zahtjev za pristupanje krovnoj kući muslimana u Bosni i Hercegovini Bolek je istakao da imaju aktivne odnose sa Islamskom zajednicom u BiH.

“Moram istaći da mi imamo aktivne odnose s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. Ipak, na našu žalost, naš zahtjev za pristupanje ovoj zajednici koji smo uputili prije nekoliko godina na spomenutom sastanku još uvijek nije prihvaćen. Uputili smo taj zahtjev jer želimo pristupiti Sarajevskom muftijstvu, što bi nam olakšalo naše buduće djelovanje. Nadamo se da ćemo u budućnosti biti primljeni”, rekao je.

Bolek je rekao i da je djelomično zadovoljan položajem muslimana u Mađarskoj.

“Mogu reći da sam zadovoljan djelomično, a za to postoji više razloga. Naime, Islamska zajednica Mađarske od samog je početka svog djelovanja 1988. godine imala značajnih problema pri registraciji jer je trebala biti tretirana prema tadašnjem crkvenom zakonu koji se odnosio na vjerske zajednice. Novi zakon koji je regulirao prava “crkvenih zajednica” stupio je na snagu 2012. godine. Što se tiče drugih okolnosti, svima je poznato da od 2015. godine počinje migrantska kriza, koja je znatno utjecala na odnos prema muslimanima u Mađarskoj. Od tada počinje ofanzivna antiislamska kampanja, što nije zaobišlo ni nas čiji su preci stotinama godina prije živjeli u Mađarskoj. Primjerice, bilo je pitanja “kada ćemo se (muslimani Mađarske) vratiti kući”. Naš odgovor je bio da je ovo naša kuća jer smo se tu rodili kao i svi naši preci mnogo godina prije”, kazao je Bolek.

U Mađarskoj, kako je rekao, trenutno živi između 40 i 50 hiljada muslimana koji su različite nacionalne pripadnosti. Na ovaj navedeni broj blizu 10.000 su rođeni Mađari koji su konvertirali na islam u toku svog života. Najviše je onih muslimana koji vode porijeklo iz neke od arapskih zemalja, ali treba napomenuti da je tu i sigurno oko 3.000 muslimana iz Republike Turske. Kada je riječ o muslimanima s Balkana, očekivano je najviše Bošnjaka i Albanaca, a njihov se broj procjenjuje na 3.000. Bitno je napomenuti da veliki broj muslimana koji dolazi iz drugih država nema riješeno pitanje državljanstva, što im predstavlja problem.

Podsjetio je i na istraživanja koje provodi na temu integracije Bošnjaka, bošnjačkih vojnika u vrijeme postojanja Austro-Ugarske, njihovog životnog puta tokom trajanja Prvog svjetskog rata.

“Također, bavio sam se i njihovim životnim putem i nakon završetka navedenog rata. Definitivno, došao sam do zaključka da su u svim razdobljima Bošnjaci bili izuzetno odani Mađarskoj, u kojoj su živjeli. Mogu čak reći da su bili izuzetno dobre patriote koje su branile teritorijalni integritet ove države. Pisao sam mnoge studije o tome na mađarskom jeziku jer su to izuzetno važne teme. Trenutno sam baziran na učenje bosanskog jezika kako bih svoje doktorsko istraživanje upotpunio. Naše političke, kulturne i historijske veze čine nas izuzetno povezanim, što je značajna prednost. S druge strane, ono što moramo više potencirati jeste taj ekonomski odnos između dvije države koje trebaju više sarađivati. Upravo u tome vidim potencijal buduće saradnje jer je ekonomski aspekt izuzetno važan za svaku državu, pa tako i za Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu”, dodao je.

Trenutnu slabost muslimana u Evropi povezao je s nedostatkom jedinstva među njima.

“Autohtoni evropski muslimani i imigranti muslimani nalaze se definitivno pred istim izazovima danas. Zbog toga je učenje izuzetno važno. Moramo imati imame koji su dovoljno obrazovani i koji poznaju lokalne običaje mjesta u kojima žive. Međusobna saradnja među muslimanima izuzetno je važna, ali i razvoj dijaloga s različitim vjerskim zajednicama. Slabost muslimana u Evropi jeste u tome što nema jedinstva među njima, a znamo da su jedinstveni stavovi i promišljanja izuzetno važna unutar određene grupacije”, rekao je Bolek.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad