U Ukrajini se danas paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca obilježava 29 godina od najteže mirnodopske nuklearne katastrofe koja se dogodila u noći između 25. i 26. aprila 1986. godine u atomskoj elektrani Černobil, nedaleko od varošice Pripjat na sjeveru zemlje, uz granicu sa Bjelorusijom.
Jedan od reaktora elektrane “Vladimir Ilič Lenjin” – kako se zvanično zove černobilska nuklearka – eksplodirao je 26. aprila u 1 sat i 24 minuta poslije ponoći po lokalnom vremenu.
Upravo u to vrijeme noćas se na stotine ljudi sa svijećama, u mraku, okupilo oko spomenika žrtvama katasrofe, a predsjednik Ukrajine Petro Porošenko je na spomenik položio vijenac, prenosi AFP.
Ni danas se ne zna tačan broj broj žrtava stradalih od posljedica zračenja.
Neslužbeni izvori procjenjuju da je od posljedica radijacije preminulo između 200.000 i 400.000 ljudi.
Na licu mjestu stradala je 31 osoba, sa ozračene teritorije evakuisano je više od 100.000 ljudi, a radioaktivni oblak je prekrio u danima koji su uslijedili znatan dio Evrope, s nesagledivim posljedicama.
Radioaktivnoj prašini bili su izloženi, pored teritorije bivšeg Sovjetskog Saveza, i Poljska, Bugarska, Njemačka, Švedska, Švicarska, Belgija, Holandija, Velika Britanija, Finska, bivša Jugoslavija, Rumunija, Austrija, a radioaktivna prašina je zahvatila i istočni dio SAD.
U izvijesnoj mjeri gotovo čitava Sjeverna hemisfera osjetila je posljedice.
https://youtube.com/watch?v=dS3WvKKSpKI
Prema podacima Ministarstva zdravlja Ukrajine, pod medicinskim nadzorom, kao posljedica černobilske katastrofe, nalazilo se više od dva miliona ljudi.
Međunarodna organizacija za zaštitu prirodne sredine “Greenpeace” je saopćila da je od posljedica umrlo oko 200.000 ljudi, a da će u budućnosti u cijelom svijetu oko 270.000 slučajeva onkoloških oboljenja biti u vezi sa uticajem radijacije iz Černobila.
Nuklearna katastrofa u Černobilu označena je sedmim – najvišim stepenom nuklearne opasnosti, koji je zvanično vezan još samo uz nukleraku Fukušima, u Japanu, koju su 11. marta 2011. pogodili najprije zemljotres i ubrzo 14 metara visok razorni morski talas.
Japan, a uz njega i Njemačka, odrekle su se atomske energije, dok novi ekonomski džinovi, Kina i Indija, ne odustaju od namjere da dio sve većih potreba za energijom zadovolje uranijumom.
U svijetu poslije katastrofe Fukušime vlada konfuzija u vezi sa daljim korištenjem i gradnjom nuklearnih elektrana.
