Pred izbore u Americi opet je aktuelna tema stranih donacija. Dok mediji pišu na koje sve načine one ulaze u američki politički sistem, stručne organizacije navode da prije svega nedostatak političke volje, nezakonite finansijske transakcije i rupe u zakonima, omogućavaju da se dotok stranog novca i dalje ne zaobilazi. Novinar Glasa Amerike Brian Padden izvještava o tome kako se i republikanci i demokrate protive stranom uticaju na američke izbore, ali obje partije istovremeno primaju strane donacije.

Nepoznato je koliko stranog novca tajno ulazi u američki politički sistem.

“Opasnost koju strani novac predstavlja za demokratske američke izbore je fundamentalni napad na američku demokratiju i nezavisnost?”, kaže Ben Freeman, iz Centra za međunarodnu politiku.

Saradnici advokata Donalda Trumpa, Rudyja Giulijanija, nedavno su optuženi da su preusmjerili million dolara stranog novca od neidentifikovanog ruskog biznismena američkim kandidatima.

U istrazi u procesu opoziva u Kongresu isplivale su i krivične optužbe:

– da je predsjednik navodno pritiskao Ukrajinu,

– da istraži Trumpovog političkog rivala Joea Bidena.

Lev Parnas rođen u Ukraijini i Igor Fruman, rođen u Belorusiji, navodno su zajedno sa Giulijanijem radili na tome da se vrši pritisak na Ukrajinu. U međuvremenu, američki politički operativac izjasnio se krivim za uzimanje novca od saudijskog tajkuna za kampanju za reizbor predsjednika Baracka Obame 2012.

Da bi se zaustavio priliv stranog novca, oni koji se zalažu za transparentnost pozivaju da se zaustave legalne, ali prikrivene donacije političkih grupa kao što je Nacionalno udruženje vlasnika oružja. To udruženje je priznalo da je prošle godine od Rusije prihvatilo donacije, ali da su za američke izbore koristili samo američke fondove.

“Što je ova informacija više nešto što se krije, manje će biti odgovornosti u američkoj politici, a veće su šanse da strani novac i strani uticaj uđe i odrazi se na američke izbore”, navodi Freeman.

Ali ako se insistira da se otkriju donatori politički će biti više štete nego koristi, kažu zaštitnici prava na privatnost.

“Imamo slučajeva gdje su ljudi otpuštani sa posla, ili poslodavci nisu htjeli da ih zaposle jer su se bojali da će kompanija biti bojkotovana ili ugrožavana. Imamo dokaze da su neki ljudi bili fizički napadnuti”, rekao je Brad Smith, sa Instituta za slobodu govora.

Odluka Vrhovnog suda iz 2010. da neprofitne organizacije mogu neograničeno da doniraju novac izbornim kampanjama podijelila je one koji se zalažu za transparentnost i one koji su za zaštitu privatnosti. Ipak obje strane se slažu da više može da se učini da se zaustave strana lica da nezakonito ubacuju novac kroz američke ofšor kompanije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad