Ruski vladari su, kroz epohe, na različite načine dolazili na vlast.

Za cara, to je bilo rođenjem; Vladimir Iljič Lenjin – revolucijom, generalni sekretari sovjetske Komunističke partije uspinjući se uz partijsku ljestvicu do politbiroa i čekajući da dođe njihov red za najvišu državnu funkciju.  

No, sadašnji predsjednik Vladimir Putin dobio je vlast na tanjiru. Bivšeg agenta sovjetske tajne službe, KGB-a, izabrao je nekadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin i njegov uži krug, da predvodi zemlju u 21. vijeku.  

Nameće se pitanje – a zašto baš Putin?  

Valentin Jumašev je odigrao ključnu ulogu u dovođenju Putina na čelo Rusije. Bivši novinar, koji je postao jedan od najpovjerljivijih Jeljcinovih saradnika, rijetko daje intervjue, ali je pristao da razgovara sa novinarom BBC i ispriča svoju priču.  

Jumašev se oženio Jeljcinovom kćerkom Tatjanom. Kao šef Jeljcinovog kabineta, 1997. dao je Putinu prvi posao u Kremlju.  

“Odlazeći šef prvog zamjenika premijera za vrijeme Jeljcina, Anatolij Čubajs, rekao mi je da zna sposobnog rukovodioca, koji će mi biti dobar zamjenik. Upoznao me je sa Vladimirom Putinom, i počeli smo da radimo zajedno. Odmah sam primijetio Putinov fantastičan rad. Bio je brilijantan u oblikovanju ideja, analizama i izlaganju svog slučaja”, sjeća se Jumašev.  

Na pitanje novinara da li je u nekom trenutku pomislio da bi Putin mogao da bude predsjednik, Jumašev je rekao da je u jednom momentu razgovarao o tome sa Jeljcinom.  

Prema njegovim riječima, tadašnji predsjednik Rusije (1991-1999) na umu je imao nekoliko kandidata koji bi mogli da ga naslijede na čelu države: Borisa Njemcova. Sergeja Stjepašina i Nikolaja Aksenjenkova.  

Jeljcin me je upitao: “Šta misliš o Putinu?”  

“Mislim da je on izvanredan kandidat”, odgovorio sam. “Mislim da bi trebalo da ga uzmeš u obzir. Jasno je iz načina na koji radi svoj posao da je spreman za mnogo teže zadatke”, rekao je Jumašev.

Za one koji ne znaju, da kažemo da je Jeljcin pod veću pažnju javnosti došao nakon što ga je Mihail Gorbačov (politički vođa SSSR od 1985. do 1991. i generalni sekretar Komunističke partije SSSR), kao čovjeka od povjerenja, doveo iz oblasti Sverdlovsk u Moskvu i imenovao šefom gradske organizacije KP SSSR. Jeljcin je sa Gorbačovim došao u sukob jer je zastupao još radikalnije sprovođenje perestrojke.

Pod još veću pažnju javnosti došao je u maju 1990, kada je izabran za predsjednika ruskog parlamenta, u kojem je otvoreno promovisao ideju ruske nezavisnosti. Godinu dana kasnije, postao je i prvi predsjednik Ruske Federacije.  

Sam Gorbačov, koji je uveo Perestrojku (prestrojavanje u ekonomskoj i socijalnoj politici) doveo je svojim pokušajem reformi do kraja Hladnog rata, ali i do kraja svevlasti KP SSSR i raspada Sovjetskog Saveza. Dobio je i Nobela za mir 1990.  

No, poslije svih tih promjena, kako su reagovale i tajne službe? I, da li je KGB Putina, na neki način, odbacio? 

“Mnogi KGB agenti, poput Putina, napustili su službu, shvativši da je diskreditovana. Činjenica da je on bivši KGB-ovac ne znači ništa. Putin se istakao kao liberal i demokrata, koji je želio da nastavi sa tržišnom reformom”, smatra Jumašev.  

Kako je Putin dobio vlast  

U augustu 1999, Boris Jeljcin postavio je Vladimira Putina za premijera. To je bio jasan znak da predsjednik Jeljcin priprema Putina za Kremlj, ocjenjuje novinar BBC.  

Jeljcin još godinu dana nije morao da napusti funkciju, ali u decembru 1999. on je preuranjeno to odlučio.  

Poslije mnogih korupcionaških afera, i pritisaka da se povuče zbog alkoholizma i čak pet operacija na srcu, Jeljcin je popustio.  

“Tri dana prije Nove godine (1999), Jeljcin je pozvao Putina na čelo zemlje. Tražio je da budem prisutan, kao i njegov novi šef kabineta, Aleksander Vološin. On je Putinu rekao da neće da čeka do jula. Ostavku je dao 31. decembra”, rekao je Jumašev.  

Dodao je da ga je znalo samo malo ljudi iz najviših ruskih slojeva: Vološin, Putin i Jeljcinova kćerka Tatjana.

“Jeljcin čak nije rekao svojoj ženi”, rekao je Jumašev, koji je imao tu čast da napiše Jeljcinjev oproštajni govor.  

“Teško je bilo napisati taj govor. Jasno je bilo da će tekst potonuti u historiji. Poruka je bila važna. Zato sam i napisao taj čuveni ‘Oprosti mi'”, sjeća se Jumašev.  

No, Jeljcin je snimio svoje posljednje obraćanje na TV u Kremlju.  

“To je bi šok za sve prisutne. Osim mene, koji sam napisao govor. Ljudi su grcali od plakanja. Bio je to veoma emotivan trenutak. Ali, istovremeno, bilo je važno da vijesti nisu procurjele. Još je ostalo četiri sata do objave, a svi ljudi u sobi su ostali zaključani. Nije im bilo dozvoljeno da odu. Uzeo sam traku i otišao u stanicu. Govor je bio emitovan u podne”, rekao je Jumašev.  

Poslije tri mjeseca, Putin je osvojio izbore.  

E, sad, Valentin Jumešev tu porodicu, unutrašnjeg Jeljcinovog kluba, nazvao je “mitom i invencijom”.  

Ali, novinar BBC ocjenjuje da je tokom 1990-ih, Jeljcin, čovjek čije zdravlje je bilo sve gore, svoju vlast prenio na uski krug rođaka, prijatelja i poslovnih saradnika.  

Ali, ni Putinovi saradnici nisu na ovo reagovali.  

“Bilo je dvije kategorije ljudi koji su voljeli Putina: prijatelji iz detinjstva, kao što su braća Rotenberg, kao i oni koji su služili u KGB. Ali, nikad ne precjenjujte njihovu lojalnost. Jeljcin je vjerovao članovima svoje porodice. Putin nije vjerovao nikome.”  

Moskva Putinu vjeruje  

Putin je već na vlasti, kao predsjednik ili premijer Rusije, već 20 godina. Za to vrijeme, stvorio je sistem vlasti koji se okreće oko njega. Pod njegovom vladom, Rusija je, prema BBC, ali i mnogim drugim zapadnim medijima od nje, postala autoritarna država, sa manje demokratskih prava i sloboda.  

“Putinova misija je da se vrati u prošlost. On hoće da se osveti onome što on zove “najvećoj geopolitičkoj katastrofi 20. vijeka”, koju predstavlja pad SSSR.  

On i njegovi saborci iz KGB, vjeruju da je propast Sovjetskog Saveza bila na dušu Zapadnih obavještajnih službi.  

Kako ocjenjuje BBC, Putin danas jedva može biti prepoznat kao liberalna figura, iz sjećanja Jumaševa.  

Da li to znači da njegov bivši gazda žali što mu je dao posao?  

“Ne žalim. Jasno je da Rusi vjeruju Putinu”, kazao je Jumašev.  

No, svejedno, on dodaje, da je ostavka Jeljcina neka vrsta primjera budućim ruskim predsjednicima, u smislu “da je bitno odstupiti sa vlasti i otvoriti put mlađim ljudima”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad