Utrka za proizvodnju vakcine protiv korona virusa je u punom jeku. I njemačka biotehnološka poduzeća bilježe prve djelomične uspjehe. No generalno je preživljavanje u toj branši teško.

“U Goldgrube na broju 12”, tako glasi adresa u kojoj je smještena biotehnološka tvrtka Biontech u Mainzu. Ovdje su do sada uglavnom bila vršena ispitivanja biofarmaceutika protiv karcinoma. Sada bi se tvrtka zaista mogla naći na rudniku zlata (Goldgrube – njem. rudnik zlata – op. red.) ako njenim uposlenicima pođe za rukom da pronađu vakcinu protiv novog virusa korone.

Tvrtka je upravo dobila svježi novac od kineskog proizvođača lijekova Fosun Pharma: 120 miliona eura, od toga 44 miliona eura u zamjenu za akcije Biontecha. To je saopćila ova tvrtka u ponedjeljak. Osim toga tvrtka iz Mainza je proširila svoje partnerstvo sa američkim farmaceutskim gigantom Pfizerom kako bi skupa ubrzali razvoj vakcine protiv virusa korona. Ovo je tvrtka saopćila u utorak.

Kinezi nisu jedini koji su namirisali rudnik zlata – preko financiranja, suradnje sa farmaceutskim kompanijama i izlaskom na američku tehnološku berzu Nasdaq u oktobru 2019. godine Biontech je proteklih mjeseci sakupio više od 1,4 milijarde dolara.

Nema eksluzivnosti

Međunarodna suradnja između tvrtki nije ništa neobično. “Trenutno širom svijeta postoji utrka brojnih tvrtki, konzorcija, ali i aktivnosti znanstvenih organizacija – posebice u SAD-u i Kini, koje žele razviti vakcinu protiv korone”, kaže Siegfried Throm iz Saveza istraživačkih farmaceutskih kompanija. To je, kako on kaže, također dobro jer što se više preduzeća angažira to su veće šanse da se brzo proizvede vakcina.

Prema navodima ovog udruženja u međuvremenu se odvija najmanje 39 projekata na proizvodnji cjepiva. Više takvih projekata je finansijski podržano od strane međunarodne inicijative za vakcine CEPI, među njima njemačka firma Curevac, američki koncerni Inovio, Moderna i Novavax kao i projekti australijskog univerziteta Queensland i britanskog Univerziteta Oxford. Također se vrše istraživanja koja prelaze okvire nacionalnih država.

S druge strane na neodobravanje nailazi kada neka zemlja pokušava rezultate osigurati samo za sebe. Američki predsjednik Donald Trump je navodno već pokušao to uraditi u slučaju jedne njemačke tvrtke. U nedjelju je list Die Welt objavio kako je Trump navodno preduzeću Curevac ponudio veliku sumu novca da bi dobio vakcinu ekskluzivno za Amerikance.

Curavec je to demantirao: “Ponudu nismo dobili”, izjavio je glasnogovornik preduzeća. Većinski vlasnik ovog preduzeća Dietmar Hopp je k tomu izjavio: “Ukoliko nam, nadam se, uskoro pođe za rukom da proizvedemo vakcinu protiv virusa korona ona ne treba pomoći ljudima samo regionalno, već solidarno stići u cijeli svijet.”

Kasnije je preduzeće na Twitteru objavilo: “Nije bilo ponude američke vlade ili američkih vlasti ni tokom ni nakon sastanka Task Force u Bijeloj kući (na njemu je učestvovao šef Curaveca – op. red.).

Unatoč tome je Europska komisija u ponedjeljak reagirala i ponudila Curavecu kredit do 80 miliona eura kako bi ubrzao prodizvodnju vakcine protiv virusa korona.

Prosjek: 13 godina

Biontec und Curevac su dva blistava svjetionika u njemačkoj medicinskoj biotehnološkoj branši, koji su 2018. godine obuhvatali oko 400 preduzeća i zapošljavali skoro 50 000 radnika. “Pojedinačni svjetionici ipak nisu veoma reprezentativni za cjelokupni segment, smatra Siegfried Bialojan, expert za biotehnološku branšu. On kaže da je generalno gledano branša u zaostatku iako je potencijal s obzirom na mogućnost istraživanja ovdje ogroman.

U poređenju sa SAD njemačka biotehnološka branša prije zauzima skromno mjesto, kaže Siegfried Throm. Iako, kako dalje navodi, u europskom poređenju zauzima dobro mjesto. Razlog za to je, kako on kaže, u osnovi u osnivačkoj volji. Ta volja je u Americi oduvijek bila izraženija, kaže on. A i rizik neuspjeha se u Americi prihvata kao nužno zlo više nego u Europi, navodi Throm.

U prosijeku razvoj biofarmaceutika traje do 13 godina – ponekad i do 20. I to moraju se planirati troškovi u rasponu od jedne do jedne i pol milijarde američkih dolara. K tomu je rizik od neuspjeha ekstremno veliki. Samo mali dio projekta ovih preduzeća dospijeva na tržište – oko 90 posto ih propada.

Prve vakcine na dobrom putu

Za razvoj vakcine protiv virusa korona neće međutim trebati više godina. “Tu postoji veoma dobra priprema”, umiruje Throm. “Zbog toga ovaj ekspert računa sa tim da ćemo za oko 12 do 18 mjeseci, ako sve dobro prođe sa testovima, možda već imati vakcinu.”

Još u martu američka tvrtka Moderna, koja surađuje sa National Institutes od Health (NIH), želi prvi put izvršiti probu u kliničkim studijama na 45 ljudi. Biontech i Inovio su prve kliničke studije najavili tek za april, Curevac će to uraditi u junu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad