Žestoki sukobi suprotstavili su u nedjelju snage sirijskog režima i pripadnika ISIS-a nakon što je ta grupa preuzela kontrolu nad nekoliko sektora u Palmiri, gdje se nalaze ruševine antičkog grada, javlja Sirijski opservatorij za ljudska prava.

Prema toj nevladinoj organizaciji, ekstremisti i provladine snage pokušale su osvojiti teren ispaljujući granate s jedne i druge strane.

ISIS je u subotu preuzeo nadzor nad većim dijelom sjevera Palmire gdje su se odvijali intenzivni sukobi s lojalnim snagama. Po Opservatoriju, poginulo je najmanje 29 osoba među pripadnicima ISIS-a, a 47 među pripadnicima vladinih snaga.

Većina monumentalnih ruševina nalazi se na jugozapadu grada. Radi se o jednom od najvažnijih kulturnih središta u antičkom svijetu, upisanom u svjetsku baštinu čovječanstva UNESCO-a.

Guverner pokrajine Homs Talal al-Barazi kazao je u subotu navečer da su vladine snage blokirale napredovanje ISIS-a u Palmiri te da su oni zatražili slanje pojačanja iz njihovih uporišta u Raki i Deir Ezoru.

“Pripremili smo potrebne mjere da se osigura humanitarna podrška predviđajući masovni egzodus iz grada“, dodao je on, procjenjujući da u njemu ima 70.000 stanovnika.

Palmira je posljednje mjesto na kojemu bi bilo ko očekivao šumu kamenih stubova i lukova. Putnici iz 17. i 18. stoljeća svaki su put bili ponovno oduševljeni onim što su vidjeli – prostranim poljem ruševina usred sirijske pustinje, negdje na pola puta između sredozemne obale i doline Eufrata.

Posjetiteljima je, međutim, glavni razlog razvoja i napretka toga mjesta odmah vidljiv – drevna Palmira nalazi se na rubu oaze datuljinih palmi i vrtova. Smještena je na izvoru vode i na trgovačkom putu s istoka, a samo joj ime kazuje da palme i dalje dominiraju krajem.

Poput Venecije, Palmira je stvorila golemu trgovačku mrežu, no u ovom je slučaju pustinja bilo njezino more, a deve njezini brodovi.

Bogatstvo stečeno trgovanjem s istokom Palmira je uložila u impresivne arhitektonske projekte u gradu.