Ima barem jedna žrtva korona virusa za kojom nitko neće plakati, a riječ je o gripi koja na godinu odnese stotine tisuća života u svijetu i koja je u Evropi prisutna i ove godine, ali u manjem obimu zbog mjera u borbi protiv Covid-19.

Gripa na sjevernoj polutki uobičajeno hara od listopada do sredine svibnja, a u nekim sezonama usmrti više ljudi nego covid-19, unatoč tome što za nju cjepivo postoji.

U zimi 2017./2018., gripa je usmrtila 152.000 ljudi u Europi. Do danas je covid-19 na starom kontinentu usmrtio oko 100.000 ljudi, ali u kraćem vremenskom razmaku.

“Sezona gripe završila je ove godine ranije nego što je to uobičajeno, vjerojatno zbog provedbe mjera protiv širenja SARS-CoV-2, kao što je fizičko održavanje razmaka te nošenje zaštitnih maski”, kaže Holger Rabenau, virolog u Sveučilišnoj bolnici u Frankfurtu.

Takav ishod je pozdravljen no pad oboljenja mogao bi usporiti uspjeh u pripremi cjepiva za iduću sezonu gripe.

Laboratoriji su pretrpani istraživanjima bolesti covid-19 i raspolažu s manje uzoraka za gripu, što znači “da možda neće imati punu sliku o virusu gripe koji je kružio u protekloj sezoni”, kaže Pasi Penttinen, stručnjak za gripu u Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Manjak podataka i odgode u njihovoj obradi mogli bi utjecati na kvalitetu cjepiva za sezonu gripe 2021. na južnoj hemisferi. O sastavu cjepiva obično se odlučuje u rujnu na temelju uzoraka prikupljenih početkom godine.

“To bi mogao biti problem,” smatra Penttinen jer manje informacija o mogućim mutacijama ove godine smanjuje izglede za prikupljanjem najučinkovitijeg cjepiva protiv soja gripe koji će prevladavati iduće godine.

Taj problem vjerojatno neće utjecati na cjepivo za iduću zimu za sjevernu hemisferu jer je njegov sastav dogovoren u veljači, kaže Pentitnen.

Odluke o sastavu cjepiva uzimaju se ozbiljno jer potrebni su mjeseci za proizvodnju milijuna doza cjepiva potrebnih svake godine.

Nedovoljno izvještavanje?

Podaci o smrtima pozvanima s gripom još su nedostpuni no rane procjene govore da je smrtnost mnogo manja.

Samo 4.000 oboljelih od gripe trebalo je intenzivnu skrb ove sezone, prema podacima iz 11 europskih zemalja, a to je oko polovica broja za isto razdoblje prethodnih godina.

Danska, koja je stroge mjere kućne izolacije uvela početkom ožujka, imala je samo mali postotak smrti od gripe koja uobičajeno u toj zemlji odnese oko 1000 ljudskih života, kaže Lasse Vestergaard, infektolog s danskog Statens Serum Instituta.

Do 20. travnja od posljedica covida-19 u Danskoj je umrlo 355 osoba, prema statistikama kojima raspolaže Reuters.

Čak i bez epidemije koronavirusa, ova bi sezona gripe bila blaga, njezin vrhunac je bio krajem siječnja i zatim je naglo pao, prema podacima Europske unije i stručnjaka.

Krajem ožujka uvedene su mjere ostanka u kući u trajanju više tjedana diljem Europe i žarišta gripe su nestala.

Sezonska gripa slabije je pogodila i Japan, vjerojatno zbog mjera uvedenih protiv pandemije koronavirusa kao što su nošenje maske, često pranje ruku, pokazuje studija koju su ovaj mjesec objavili stručnjaci sa Sveučilišta u Tokiju i Japanski centar za kontrolu bolesti.

I dok se čini da su mjere izolacije spriječile širenje gripe, nije poznato je li slabije izvještavanje o tome također razlog za očiti pad oboljenja.

Ljudi s blažim simptomima uglavnom su izbjegavali bolnice tijekom epidemije covida-19, kažu stručnjaci.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad