Jedan posto najbogatijih Amerikanaca zaradio je tokom pandemije korona virusa 308 milijardi dolara, dok je 26 miliona njihovih sunarodnika ostalo bez posla, podaci su vašingtonskog Instituta za političke studije. Ova institucija navodi da je od 18. marta do 22. aprila bogatstvo američkih plutokrata naraslo za 10.5 posto.
Banke koje su bile najveći korisnici pomoći u recesiji 2008., također su dobro prošle i u ovoj krizi, jer su zaradile 10 milijardi dolara za dvije sedmice na ime provizija pošto je američka vlada preko njihovih računa plasirala 349 milijardi dolara zajmova namijenjenih malim firmama, prenosi Nacionalni javni radio (NPR).
‘Nikada ne propustiti dobru krizu’
Bogataši su očito iskoristili, kako navodi Guardian, prvi dio čuvene izreke da „nikada ne treba propustiti dobru krizu“. Međutim, zanemarili su drugi dio koji glasi: vanredne situacije treba iskoristi za promjene na bolje, u ovom slučaju da se smanje socijalne nejednakosti. Međutim, one se očito dodatno produbljuju.
Tako je najbogatiji čovjek svijeta Jeff Bezos uvećao svoj imetak sa 105 na 130 milijardi dolara. Na početku krize pala je vrijednost njegovih akcija u Amazonu, čiji je osnivač. Međutim, ovoj kompaniji, koja je i prije krize kontrolisala blizu 50 posto trgovine preko interneta u SAD-u, išao je u prilog veliki broj online narudžbina u situaciji kada je stanovništva zbog pandemije bilo zatvoreno u svojim domovima.
Zbog naglog rasta prometa Amazon je zaposlio u martu 100 hiljada radnika, a očekuje se da će ih angažovati još najmanje toliko. Akcije kompanije su naglo skočile na berzama bez obzira na kritike da zaposleni u Amazonu nemaju odgovarajući zaštitnu opremu od korona virusa.
U svakom slučaju, Bezos je zaradio za kratko vreme 25 milijardi dolara, što je, prema podacima Instituta za političke studije, više od bruto društvenog proizvoda Honduarasa, koji je 2018. godine iznosio 23,9 milijardi dolara.
Više od milijarde su zaradili i Bezosova bivša supruga MacKenzie, osnivač Zooma Eric Yuan, bivši šef Microsofta Steve Ballmer, te čelnik Tesle i SpaceX-a Elon Musk.
Bogati među prvima u redu za vladinu pomoć
Neki od najbogatijih Amerikanaca bili su među prvima u redu kada su vlasti usvojile paket pomoći od nekoliko hiljada milijardi dolara u cilju podsticaja ekonomije uzdrmane pandemijom.
Najbogatiji su iskoristili razne pravne praznine da prigrabe za sebe dio od 349 milijardi dolara stimulativnog paketa namijenjen malim preduzećima. Tako je 150 javnih kompanija uspjelo da dođe u posjed više od 600 miliona dolara zajmova prije nego što je nestalo sredstava. Među njima je i Shake Shack, kompanija koja ima šest hiljada zaposlenih i čija je vrijednost procijenjena na dve milijarde dolara.
Drugi primjer je Fisher Island u blizini Majamija, čije su plaže prekrivene pjeskom sa Bahama, na koji imaju pristup samo članovi kluba čiji je prosječni prihod 2,2 miliona dolara godišnje. Bez obzira na visoke prihode, dodijeljeno mu je dva miliona dolara pomoći.
Stanovnicima ovog ostrva je dobro išlo i prije pomoći koju su dobili. Tako su uspjeli da nabave testove na korona virus za sve naseljene, dok se ostatak Floride zlopatio. Samo jedan posto građana Floride je testiran, što je tek četvrina prosjeka na nivou SAD-a, gdje je ovoj proceduri dosada podvrgnuto četiri procenta.
Zbog toga su američke demokrate u martu tražile da se obezbijedi bolji uvid u korištenje 500 milijardi dolara namijenjenih za stabilizaciju berzi.
Naime, demokrate su optuživale velike kompanije da su svojim postupcima dovele do naduvavanja berzi jer su plasirale na nju jeftini novac do koga su došli kao kao posljedica monetarnog popuštanja nakon prethodne krize.
Prema nekim procjenama, njihovi sadašnji gubici su jednaki padu akcija, pa dio kongresmana smatra da ne treba ponovo da se spašavaju velike korporacije koje su svojih potezima doprinijele krizi 2008., kada su im vlade i centralne banke već jednom pomogle.
Bogatstvo milijardera 11 puta veće nego 1990.
Pandemija je dodatno razotkrila jaz između ekstremnog bogatih i ostatka SAD-a koji se produbljuje posljednjih decenija, ističe Chuck Collins, direktor Programa o nejednakosti i opštem dobru na Institutu za političke studije.
“Ekonomska pravila idu u prilog vlasnicima imovina naspram svih ostalih,” ističe Collins.
Ni 2016. godine 90 posto Amerikanaca nije uspjelo da se oporavi od prethodne recesije, dok je najbogatijem sloju od 10 posto stanovnika bilo potrebno samo dvije i po godine da se vrate na nivo iz 2007. da bi potom konstantno uvećavali svoje bogatstvo.
To potvrđuje i stanje na berzama na kojima jedan posto najbogatijih posjeduje 38 posto akcija, pokazuje istraživanje ekonomiste Edwarda Wolfa sa Univerziteta u Njujorku.
Opširnije na portalu Radio Slobodna Evropa.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
