Ujedinjeni narodi u ponedjeljak obilježavaju 75. godišnjicu postojanja s krilaticom da "multilateralizam nije opcija, već nužnost" iako je pandemija koronavirusa pokazala krhkost međunarodne suradnje.

Zasjedanje Opće skupštine UN-a obično započinje okupljanjem političkih lidera i predstavnika gotovo 200 zemalja koji raspravljaju o svjetskim problemima i nude bezbroj rješenja.

No ove godine, Manhattan neće vidjeti konvoje limuzina kojima se ne nazire kraj i neće biti dolazaka velikog broja diplomata, novinara i prevoditelja u dvorane UN-a.

Covid-19 ograničio je globalno kretanje pa je dopušten dolazak samo jednog predstavnika iz svake od 193 članice UN-a.

Ostali će sudjelovati putem videokonferencije, a očekuje se obraćanje do 170 čelnika država i vlada.

U utorak će se videovezom javiti ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping, umjesto kojih su inače na East River dolazili njihovi glavni diplomati. U utorak će govoriti i američki predsjednik Donald Trump.

“Diplomacija, kako bi bila učinkovita, zahtijeva osobne kontakte i jako mi je žao što nećemo imati priliku okupiti lidere zemalja”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Unatoč tome na marginama zasjedanja Opće skupštine na rasporedu je “puno virtualnih sastanaka” o klimatskim promjenama, bioraznolikosti i sukobima u Libiji i Libanonu, dodao je Guterres.

Propuštena prilika

Događaj će u ponedjeljak započeti zajedničkom deklaracijom koja je puna dobrih namjera i u kojoj se poziva na borbu protiv unilateralizma.

No to pobija stvarnost koju je prouzrokovala pojava covida-19, što je dovelo do zatvaranja granica, ograničene suradnje i prepuštanja zemalja samih sebi.

Profesor s pariškog Instituta političkih znanosti Bertrand Badie rekao je da su velike sile propustile priliku da u pandemiji koronavirusa ojačaju globalnu suradnju.

Umjesto toga došlo je do raspada suradnje usred optužbi da Kina i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nisu pravovremeno reagirale na pojavu virusa i povlačenja SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Ponašanje supersila “uzrokovalo je neuspjeh pa čak i kolaps Vijeća sigurnosti UN-a”, rekao je Badie.

Sile su se priklonile “vrlo konzervativnoj viziji sigurnosti, kao da čovječanstvu prijete jedino rivalstva između zemalja”, rekao Badie za AFP i opisao to “vrlo lošim pokazateljem za budućnost”.

“Trenuci razočarenja”

Deklaracijom se priznaje da je UN u više od sedam desetljeća imao “razočaravajućih trenutaka”.

“Naš svijet još uvijek nije svijet kakvog su naši osnivači predviđali prije 75 godina”, navodi se u deklaraciji u kojoj se upozorava na rastuću nejednakost i siromaštvo, glad, oružane sukobe, terorizam i klimatske promjene.

U deklaraciji se također ističe da je UN pomogao u dekolonizaciji, promoviranju sloboda, postavljanju standarda za razvoj i iskorjenjivanju bolesti.

“UN je pomogao ublažiti desetke sukoba, spasio stotine tisuća života humanitarnim akcijama i pružio milijunima djece obrazovanje koje svako dijete zaslužuje”, dodaje se.

Paraliza

Koronavirus je usmjerio pozornost na paralizirajuće suparništvo velikih sila, osobito između SAD-a i Kine koja ugrožava globalno vodstvo Washingtona.

“Svi su bili toliko usredotočeni na utjecaj pandemije u svojoj zemlji da nisu mogli vidjeti globalnu sliku”, rekao je Richard Gowan iz Međunarodne krizne skupine.

“Zaista sam pesimističan kada je riječ o šansama za stvarnom reformom UN-a ili inovacijama u globalnom upravljanju. Ne vidim kako bi se Kina i SAD sada mogle složiti oko velikih reformi”, rekao je Gowan.

Badie je rekao da je UN ‘imobiliziran’ rivalstvom supersila još od osnivanja 1945.

Dodao je da bi stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a – SAD, Velika Britanija, Rusija, Francuska i Kina, trebale promijeniti svoj hladnoratovski mentalitet kako bi se pokrenule reforme.

Međutim, petorka će to “uvijek odbiti, jer bi to dovelo do preustroja međunarodne zajednice i gubitka privilegija nuklearne elite”, rekao je Badie.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad