Zatvaraju se barovi, gradovi, covid hara, nitko u EU ne bi lockdown 2.0, ali…

Svijet 07. okt 202008:01 > 08:05
AFP

Od utorka, pa na najmanje dva tjedna, u cijelom Parizu bit će zatvoreni svi barovi, pet milijuna stanovnika Madrida i okolice ne smiju napuštati svoje četvrti, osim ako je to zbog posla, škole ili odlaska liječniku. Samo četiri članice EU-a su u zelenom, među kojima nije Hrvatska, ali niti njima ne cvatu ruže.

Norveška (13,9 novooboljelih na 100.000 stanovnika u posljednja dva tjedna), Cipar (14,6), Finska (15,5) i Njemačka (18,4) jedine su članice EU-a, prema izvještaju Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), u kojima se novi val epidemije covida-19 nije razbuktao preko granice od 20 novozaraženih na svakih 100.000 stanovnika tijekom dva tjedna.

Preko te granice, objašnjava ECDC, rizik od zaraze novim koronavirusom smatra se “vrlo visokim”, kao i opasnost “izrazitog utjecaja” na osjetljive osobe, odnosno osobe odranije narušenog zdravlja.

S druge strane su Češka (167,6), Nizozemska (140,3) i Francuska (120,3).

Nakon prvog vala epidemije, mnogi dijelovi Unije svjesni su onoga što im sada prijeti. Pa je tako Pariz prije dva tjedna proglasio otkazivanje “najmanje 20 posto” kirurških zahvata po bolnicama kako bi se ostavio prostor za oboljele od covida na odjelima intenzivne skrbi.

Sredinom kolovoza Francuska je šokirala svijet brojkama od po 3000 novozaraženih dnevno. Sada je to već skoro 17.000.

Prema najnovijem dvotjednom izvještaju HZJZ-a, proslijeđenom europskim zdravstvenim agencijama, Hrvatska je trenutno na 64,8 novozaraženih na 100.000 stanovnika svakih 14 dana. A to je daleko iznad praga od 20 novozaraženih u tim odnosima, iznad čega se rizik od zaraze smatra “vrlo visokim”.

Najnovije mjere diljem EU-a očito idu za time da se izbjegne potpuno “zaključavanje”, ali se svejedno ili dijelovi članica ili čak i cijele zemlje podižu na sve više razine uzbuna, o čemu je nedavno iscrpno pisao Healthline.

Od petka je Madrid pod još strožim režimom, nakon što je odranije ograničeno kretanje milijuna stanovnika na svoje četvrti, s iznimkama samo zbog posla, škole i liječenja. Nacionalna vlada ove zemlje najavila je da će iste takve mjere odrediti svim gradovima koji prijeđu određeni stupanj proširenosti zaraze.

Francuski premijer Jean Castex u Francuskoj je najavio proglašenje kompletne šire zone Pariza “područjem najvećeg rizika” od zaraze. Restorane su u Parizu zasad još ostavili otvorenima, ali su zatvorili fitness centre, posluživanje alkohola zabranili su poslije 22 sata, ograničili su neprijavljena okupljanja na najviše 10 osoba… Trenutno je u bolnicama u Parizu pacijentima oboljelima od covida-19 koji se bore za život, popunjeno čak 36 posto svih kreveta za intenzivnu skrb.

Irska se sprema otići još i dalje. Najnoviji prijedlog je da se stupanj restrikcija podigne na razinu 5. A to bi značilo da se zatvaraju sve prodavaonice, osim onih koje se ocijeni krajnje nužnima, zabranila bi se sva okupljanja u javnosti i ograničilo kretanje svim građanima na najviše do 5 kilometara od adrese stanovanja.

U Češkoj je, kao u zemlji s trenutno najbržim širenjem zaraze, proglašeno izvanredno stanje. Češka trenutno nije pod potpunim lockdownom kao proljetos, ali se zatvaraju srednje škole, u osnovnima je zabranjeno pjevanje, u zatvorenim prostorima smije se okupiti do 10 ljudi, na otvorenima do 20, barovi i restorani smiju raditi do 22 sata, ali uz drastično ograničavanje broja gostiju.

Daljnje sve strože mjere obuzdavanja zaraze uvode se ili najavljuju diljem EU-a.

Velika Britanija, u kojoj je dvotjedni prosjek novozaraženih ionako viši od 120 na 100.000 stanovnika, a gradovi poput Liverpoola trpe još i stroža ograničenja povrh rada ugostitelja do 22 sata, pa se u zatvorenom smiju družiti – samo članovi obitelji, izbio je težak skandal. Ispostavilo se da je stanje bitno gore nego što se smatralo, odnosno da čak 15.841 osoba pozitivna na covid-19 između 25. rujna i 2. listopada, nije ušla u statistike. A kako su izvijestile agencije, zbog toga je došlo i do kašnjenja s obavještavanjem zaraženih da su zapravo bolesni.

Čak i u Njemačkoj, čiji je prosjek u uvjetima epidemije još podnošljiv, postoje dijelovi zemlje koje je Institut Robert Koch označio “crvenim” i, kad bi se nalazili izvan granica Njemačke, slovili bi kao područja iz kojih bi povratnici u Njemačku morali na testiranje ili u karantenu.

Riječ je o centralnim berlinskim okruzima Friedrichshain-Kreuzberg, Mitte, Tempelhof-Schöneberg i Neukölln. N1 je nedavno pisao o Friedrichshain-Kreuzbergu, kada su tamošnje okružne vlasti “kategorički odbile” pomoć pripadnika Bundeswehra u prikupljanju kontakata zaraženih koronavirusom.

Pritom nije bila riječ o odbijanju epidemijskih mjera, nego o ozbiljnoj zabrinutosti tamošnjih političkih stranaka pred militarizacijom nacije. Berlin se, inače, svim silama bori kako bi obuzdao virus koji se proširio.

Tu se dolazi do najnovije izjave za DPA Hansa Klugea, regionalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu. Rekao je da je, prema istraživanjima WHO, u pojedinim zemljamama članicama EU-a do 60 posto stanovništva “već umorno” od mjera zaštite od epidemije. WHO je takvim rezultatom uoči jeseni i zime, odnosno istodobno očekivanog jačanja i epidemije covida i epidemije gripe, krajnje zabrinut, te je Kluge stoga pozvao na “nove i inovativne” načine borbe protiv virusa.

Takvo raspoloženje dovelo je dotle da posljednjih dana britanski premijer Boris Johnson pred javnosti mora braniti oštre mjere protiv epidemije bolesti od koje je proljetos i sam umalo umro.

Do danas je u Europi od početka epidemije, prema podacima ECDC-a umrlo 227.618 ljudi.

Hrvatska zasad još ne donosi novi paket strožih mjera protiv covida-19, ali je prilično izvjesno da će uskoro maske biti obavezne u svim zatvorenim prostorima diljem zemlje, pa tako i u ugostiteljskim objektima.

Što Hrvatsku očekuje narednih jesenskih i zimskih mjeseci u nekoliko je navrata za N1 posljednjih tjedana komentirao pulmolog s “Jordanovca” Saša Srića.

“Imamo 650 ‘plus minus’ kreveta na intenzivnoj njezi, s time da imamo oko 672 liječnika intenzivista koji raspolažu znanjem rada u intenzivnim jedinicama, odnosno s respiratorima. A imamo i tu disproporciju s obzirom na to da imamo oko 800 respiratora. Uz to je još 250 naručenih”, kazao je Srića krajem rujna.

“Broj intenzivnih kreveta je relativno mali. U ovom trenu ta je brojka dovoljna. Mi se nadamo da ćemo imati onaj A scenarij, ali moramo biti pripravni na onaj crni scenarij”, kazao je tada.

Prema podacima HZJZ-a do danas je od covida-19 u Hrvatskoj umrlo, koliko je registrirano, 304 ljudi, ukupno je oboljelo 18.084, a 334 oboljela su trenutno na liječenju u bolnici.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad