"Zapadni Balkan u EU" naziv je novog projekta približavanja regiona Evropskoj uniji koji će se provoditi naredne tri godine, a kojeg sponzoriše Evropska komisija. U naredne tri godine akademski radnici, aktivisti, građani, stručnjaci, ali i političari imat će priliku razgovarati o načinima na koje približiti region Zapadnog Balkana Uniji.

O projektu, ali i o trenutnom stanju proširivanja EU na Zapadni Balkan za N1 govorio je Paul Schmidt, generalni sekretar Austrijskog društva za evropske politike.

N1: Ovdje na Zapadnom Balkanu ne znamo skoro ništa o ovom projektu. Možete li nam reći o čemu se radi i kako će on povezati region ZB sa EU, šta je njegov ključni cilj i ko će biti učesnici?

Naravno. Uskoro krećemo sa našim projektom Zapadni Balkan u EU. To je projekt kojeg sufinansira EU I tzv. je network projekt. To znači da on uključuje 17 partnera. Dva austrijska partnera sa nama su inicirala projekt, a tu je naravno i po jedan institucionalni partner za svaku zemlju Zapadnog Balkana, plus susjedne zemlje i prijatelji, te Njemačka. Cilj je da zajedno radimo i podržimo EU perspektivu i proces proširenja EU Zapadnog Balkana. Zajedno želimo istraživati, fokusirati se na politike i želimo što je više moguće diskutovati u različitim nacionalnim javnim sferama o našim otkrićima, te ih donjeti javnosti kroz medije. Razmjenjujući naša stajališta sa civilnim društvom. Ko su partneri? Partneri su univerzitetski instituti, istraživački centri, akademije, politički instituti i drugi, koji su tu zajedno kako bi smo imali zajedničko viđenje oko toga šta se dešava. Ali i da bismo konstruktivno analizirali, s kritičke perspektive, reformske procese u različitim zemljama, da bismo imali usporedbe gdje koja stoji, a potom i diskutovali o problemima u samim zemljama. Projekt traje tri godine i svaka godina ima temu. S vladavinom zakona ćemo početi u prvoj godini. U drugoj sa društvenom dimenzijom, a u trećoj godini o demokratizaciji. U svakoj ćemo godini prezentacije politika, diskusije, kritike i druge aktivnosti, kako bi smo raspravljali o našim otkrićima i da bismo se pobrinuli da o njima ne pričamo u balonu, bliskom krugu, već sa različitim javnim i medijskim ustanovama u konkretnim zemljama.

N1: Spomenuli ste vladavinu zakona. Znamo da EU ima dosta problema sa vladavinom zakona, posebno u zemljama kao što su Mađarska i Poljska. Kako možemo diskutovati o vladavini zakona u zemljama ZB, kada te probleme imamo u EU. Sada čak vidimo da Poljska prijeti kako će uložiti veto na neke odluke o višegodišnjem finansijskom okviru zbog vladavine zakona. Zar to nije malo hipokritično sa strane EU, to da se stavi fokus na vladavinu zakona na ZB, a ne mogu to popraviti u EU?

To je odličan zaključak. Moramo uraditi oboje – biti kredibilni unutar EU, poštovati naše evropske ugovore, koje su sve članice potpisale i ratifikovale. Jedna od osnova evropske integracije je vladavina zakona i svi se toga moraju pridržavati. Ako se ne pridržavate vladavine zakona, tu su posljedice. Tu su Evropska komisija i Evropski sud pravde koji se brinu da se članice zapravo pridržavaju vladavine zakona u svakom trenutku. Naravno da postoje diskusije o tome, o konfliktima unutar EU. Ne kažemo da je Unija savršena jer mi unutar nje moramo riješiti vlastite probleme i izazove. Oni se moraju riješiti da bismo održali naš kredibilitet i da bismo mogli, da bi bili u poziciji, da tražimo i od drugih da se pridržavaju tih ugovora. Tako da moramo uraditi oboje istovremeno. A EU također mora biti spremna i za proširenje, to je sigurno. Ipak, tim se problemima moramo pozabaviti i njima se sada i bavimo u EU.

N1: Znamo da nauka i naučnici danas baš i nisu toliko popularni u svijetu, posebno u svjetlu COVIDA-19. Ipak, šta mislite da li će političari, posebno ovdje na ZB, slušati Vas i Vaše kolege sa akademije, istraživačkog centra i civilnog društva, šta oni kažu da se mora uraditi kada govorimo o vladavini zakona i svim drugim pitanjima glede proširenja EU na Balkan, posebno u svjetlu reformi koje fale u svih šest zemalja ZB.

Mislim da je ono što ćemo mi uraditi to da ćemo pozvati sve na naše događaje jer se želimo pobrinuti da su sva različita gledišta predstavljena. Želimo mobilizirati civilno društvo jer još uvijek postoji velika većina ljudi koji žele u EU i koji vide benefite pridruživanja EU. Ako postoji kritična većina onih u civilnom društvu koji guraju reforme unutar zemlje, mislim da će političari biti dobro savjetovani i slušat će, inače će njihova karijera biti ograničenog trajanja jer moraju biti izabrani i re-izabrani, a glavni cilj im ne bi trebalo biti samo da ostanu na vlasti, već da tu vlast iskoriste i unaprijede kvalitet života i boljitak svojih građana. Smatram da put ka pridruživanju i reforme unutar njega su jedan od načina da se uveća boljitak građana. Zato smatramo da moramo angažovati i ohrabriti proces odozdo. Ipak, svi će biti uključeni u ovaj proces, svi su pozvani da slušaju, učestvuju, a potom i da reaguju i rade sa našim zaključcima. Ne možete natjerati ljude da rade sa tim zaključcima, ali ih možete pozvati i ubijediti, što je i naš cilj.

N1: Na ZB imamo situaciju da nekim zemljama ide bolje, nekim, lošije. Crna Gora je sad za sad ispred ostalih kada govorimo o putu ka EU. Ipak, vidjeli ste tu situaciju tamo nakon izbora. Mjesecima se već diskutuje o formiranju vlade. Koliko bi to uticaj moglo imati na put Crne Gore ka EU?

Ima uticaj, može usporiti proces, ali ga i ubrzati ako se situacija brzo riješi. Naravno, tu je i takmičenje među zemljama ko će biti prvi, a ko zadnje. Ipak, za nas je sve u kvalitetu reformi i promjena. Politika je naravno dio pristupnog procesa, ali tu se ipak više od svega radi o održivim i trajnim reformama koje će unaprijediti boljitak građana. S tim na umu, jedan mjesec ili godina, manje više, baš i ne mijenja puno toga. Održivost promjena je čini mi se jedan od najvažnijih kriterija.

N1: Ako sam vas dobro razumio, kažete da npr.- spomenuću ovdje Srbiju i BiH- ako Srbija ne otvori ni jedno poglavlje u ovoj godini, a komesar Varheji je nedavno rekao da će možda jedno otvoriti ove godine; ali također, s druge strane, BiH zaostaje u ispunjavanju 14 prioriteta za članstvo i kandidatski status- da to znači da ne čine dovoljno po pitanju reformi i kretanju naprijed ka EU, te da ih to sad za sad sklanja sa strane. Ipak, ne vidimo reakciju društva, ili je barem ne vidimo dovoljno. Šta mislite, može li vaš projekt ili neki sličan pomoći da se ohrabre ljudi da idu naprijed i postave više pitanja političarima glede reformi?

Upravo to je naš cilj- da se ohrabre ljudi da postave prava pitanja, da rade sa podacima i činjenicama, dokazima, da povećaju pritisak za reforme i političku promjenu. Samo ako ispunite kriterije moći ćete se priključiti EU. Nije to politička igra koja se igra, već se tu radi o ispunjavanju kriterija, a istovremeno i jačanju ekonomske saradnje i odnosa. To je ono što želimo, mobilizirati ljude odozdo i povećati javni pritisak da do promjene zapravo može doći.

N1: Da Vas pitam i ovo – na početku smo govorili o svemu tome, situaciji i vladavini zakona, ali u ovom trenutku imamo komesara za proširenje koji je iz Mađarske, a prije toga je komesar bio iz Austrije- Johanes Hahn. Vidite li razliku između ta dva politička pristupa ka proširenjeu, jer je komesar Varheji nedavno posjetio BiH skoro godinu dana nakon što je izabran, govorkalo se da je to zbog koje čega ili COVIDA, ali nismo baš vidjeli puno toga od ove komisije po pitanju proširenja sve do nedavno. Da li bismo trebali očekivati više od Komisije u budućnosti ili je to to za ovih pet godina?

Ne slažem se 100 posto. Smatram da se dosta stvari dogodilo u proteklim mjesecima. Imamo novu metodologiju, otvorene pregovore sa Albanijom i Republikom Sjevernom Makedonijom, COVID-19 finansijski paket za pomoć vrijedan 3,3 milijardi eura. Tako da se nešto dešava. Nama zaista nije bitno odakle dolazi evropski komesar. U trenutku kada neko postane član Evropske komisije, svoju nacionalnost mora ostaviti po strani jer vi vašu državu više ne predstavljate. Vi predstavljate EU i Evropsku komisiju, vrijednost ugovora, instituciju koja je neutralna i čiji su glavni ciljevi da se podstakne proces proširenja. Mišljenja sam da se još puno posla mora uraditi sa strane Evropske komisije. Ekonomska podrška je smatram veoma važna. Predsjednica Evropske komisije je također bila veoma jasna u tome da se proces proširenja mora ubrzati i podržati. Možda je tu i do onih koji su na čelu državnih vlada i predsjednice Evropske komisije da se još više uključe kakom bi se ovaj proces podstaknuo. Ipak, vjerujem da će komesar za proširenje uraditi svoj posao, mora ga uraditi. Ali, on tu nije sam, on predstavlja instituciju i ona će ga u njegovom poslu podržati.

N1: I za kraj da Vas pitam i ovo: kako gledate na ulogu Austrije u regionu ZB, posebno zbog toga što mnogo naših izbjeglica živi u Austriji, a Bosna ima i ministricu pravde u austrijskoj vladi Almu Zadić, koja je najmlađa u toj ulozi. Kako vidite ulogu Austrije ovdje, da li bismo trebali vidjeti više od Sebastiana Kurza, da bude prisutan tu u regionu i da razgovara sa liderima, ali i da bude glas – ako to tako mogu reći – Zapadnog Balkana, osim Hrvatske, u Evropskom vijeću?

Mislim da, ako postoji i jedna stvar po kojoj je austrijska vlada poznata u vanjskoj, evropskoj politici, onda je to naravno to da je veliki podržavalac procesa proširenja. Bez obzira na boje austrijske vlade u posljednjih nekoliko godina, koalicije koje su postojale, uvijek je podržavala pristupni put Zapadnog Balkana. Što više vidite i čujete od Austrije, to bolje. Smatram da bi mogla pokazati još više aktivnosti, podržati interese ZB u EU, ali to je politički nivo. Mišljenja sam da obje strane moraju uraditi svoj posao. S jedne strane reforme, a s druge ekonomska saradnja i EU koja mora biti spremna na proširenje. Što prije, to bolje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad