Prije gotovo tri decenije podnio je ostavku na mjesto u američkom State Departmentu zbog neslaganja s politikom Clintonove administracije prema Bosni i Hercegovini. Warren Christopher je za Marshalla Freemana Harrisa rekao da je samo „mladi službenik“, a on da odlazi zbog toga što nije urađeno ništa da se spriječi genocid u Bosni i Hercegovini. U ekskluzivnom intervjuu sa Marshallom F. Harrisom razgovarao je naš Esmir Milavić.

Upravo sam u svom uvodu napomenuo da ste prije nekih 27 godina, skoro prije tri decenije, dali ostavku u State Departmentu zbog politike Clintonove administracije. Govorimo o 1993-oj, a u septembru 1993 ste za LA Times izjavili da Bosna nije Vijetnam, već Španija. Da li bi Harrisi iz 1936 raskrstili sa tadašnjim State Departmentom zbog farse američke neintervencije u vrijeme kada su Hitler i Musolini sasvim normalno intervenisali na fašističkoj strani. Prepustite bešćutnost evropskim vođama, oni su u njoj dobri. Hajde da podignemo naše prste. To se veže za Vas i Vaše kolege. Ako ne griješim, 12 Vas je tada podnjelo ostavku u State Departmentu. A pokojni državni sekretar Christopher Warren je rekao: on je samo mladi službenik. Zašto ste podnjeli ostavku u State Departmentu u tom trenutku? Šta Vam je prolazilo kroz glavu kada ste tih dana radili u State Departmentu, kao njegov mladi službenik?

Zapravo smo nas četvorica ili petorica dali ostavke. 12 koje ste spomenuli su ljudi koji su potpisali pismo neslaganja. Predstavili smo to sekretaru. Christopher je bio veoma dobar. Pokazao ga je u Bijeloj kući i uradio ono što je trebalo da uradi sa njim. Ipak, mi koji se nismo slagali i oni koji smo dali ostavku, čvrsto smo vjerovali i ja sam i dalje vjerovao da sam donio dobru odluku, da su SAD morale više učiniti pa genocid se odvijao. Nije to bio Vijetnam, nije bilo nešto u šta bi Sjedinjene Države bile uvučene za neki određeni period. Primarno, time što bi ukinuli embargo na oružje kako bi bosanska armija mogla uraditi sav posao na terenu, da bismo to mogli zaustaviti, zapravo preokrenuti i vratiti Bosnu da bude nezavisna, suverena i funkcionalna država.

Bilo je to dvije godine prije Srebrenice. Tada ste govorili da se dešava genocid ovdje u BiH. Novoizabrani predsjednik Joe Biden se tada u isto vrijeme vratio iz Bosne i u svom je izvještaju Senatu također naveo da će Bosna, odnosno Srebrenica biti nova Guernica. Tada je predsjednik Vijeća sigurnosti UN-a, ambasador Diego Aria rekao da se polagani genocid dešava u BiH. Moje pitanje je: Kako je moguće da predsjednik Clinton i njegova administracija sa sekretarom Christopherom, nisu vidjeli i nisu poduzeli ništa prije nego se desila Srebrenica, neke 2,5 godine kasnije.

Oni su znali. Tačno su znali šta se dešava. On je o tome bio obaviješten. Sekretar Christopher je znao šta se dešava. Ali su donjeli pogrešnu odluku. Izabrali su da ne intervenišu pa su stvari postale progresivno gore. Iz onoga što smo tada znali, Clintonova administracija koja je bila nova u uredu, bila je odlučna u tome da uradi ono za šta je izabrana da uradi, a što ima veze sa ekonomijom. A sekretar Christopher je čvrsto vjerovao da bi ovakva strana intervencija skrenula pažnju sa toga. Pa su ponovo izabrali ništa da ne urade. Problem je u tome što se realnost kosila sa njihovim planovima, omela ih je. Jasno je da su trebali djelovati pa su mnogo tragedije mogli spriječiti, da jesu. Nadam se da su naučili lekciju. Danas je uobičajeno da kažemo da smo naučili iz Holokausta, nikada više. Ali je sa genocidom u Bosni bilo ponovo. Svijet će se suočiti sa ovim izazovom u budućnosti. I jednostavno se nadam da ćemo drugačije odgovoriti nego tada 1993.

Prije nego smo počeli ovaj razgovor spomenuli ste da ste lobirali i radili za BiH. Ipak, znajući da su se u prošlosti lideri iz regije kao što je Aleksandar Vučić za vrijeme Obama Biden administracije, sastajali sa Bidenom u ovalnom uredu ili ceremonijalnom uredu potpredsjednika u Bijeloj kući, a da se predsjedavajući Vijeća ministara BiH sretao sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara, što je dosta niža pozicija i od samog sekretara/ sekretarke ili potpredsjednika SAD. Da li bismo i kako bi smo mogli učiniti više da angažujemo američku administraciju na najvišem nivou, da li kroz lobiranje ili direktne kontakte, ili politički uticaj ljudi koje znamo jer kao što ste i spomenuli, neki ljudi iz prošlosti, veoma povezani sa Bosnom se vraćaju.

Mislim da tu stoji sve gore navedeno. Mislim da Bosna mora koristiti svaku moguću opciju da bi povećala svoj pristup i da bi pitanje postavila kao veći prioritet. Sve ove stvari bi pomogle da se popuni rupa, koju sada trpite zbog nedostatka funkcionalne ambasade. U prvim će danima Biden preuzeti dužnost u dobrom stanju. Neko ko je veoma prijateljski nastrojen prema Bosni, a sa sobom će dovesti ljude koji su doista upoznati s tim pitanjem, one koji to pitanje neće ispolitizirati, na način kako je to uradila administracija predsjednika Trumpa. Mislim da da sam ja Vučić i Dodik, da bih imao razloga za brigu jer su imali dosta više prijateljski nastrojen prijem u Trumpovoj administraciji, nego što bi imali u citiram kod normalnog republikanskog ili demokratskog predsjednika. Ali ponavljam, važno je da ostanete oprezni i da uradite sve što možete.

Upravo ste spomenuli Aleksandara Vučića. Kako gledate na situaciju u regiji ZB danas jer znamo da je komunikacija između Sarajeva i Zagreba, Zagreba i Beograda, Beograda i Podgorice, također između Beograda i Prištine, da sve te konekcije u suštini ne funkcioišu; a da je regija podijeljena između političkih lidera, političkih mišljenja i interesa.

Mislim da će ta šira balkanska politika također biti bolja. Ponavljam, moramo paziti i pobrinuti se da Bidenovi ljudi ne iznose politike za koje misle da su sjajne inicijative, a da zapravo nisu. Ipak, neke od stvari koje su se dešavale za vrijeme Trumpove administracije će biti u zastoju ili će biti promijenjene. Ja sam zasigurno vidio trend za vrijeme sekretara Pompea, da američku politiku usmjeravamo više u Vučićevu korist, više ka predratnom stavu da je Srbija dominantna sila u regionu i da bismo je prema tome trebali poštovati i oko toga izgraditi svoje politike. Mislim da će se Biden malo odmaknuti od toga i da će više pokušati da svaku državu tretira jednako. Nadam se tome, nisam siguran, jer tu sada nastupa Kongres da odgovori na politike i djela Srbije koje su u suprotnosti sa američkim interesima. Imate zemlju koja se naoružava oružjem iz Kine i Rusije, koju ne zanima članstvo u NATO-u. Moramo shvatiti ko su naši prijatelji, te ih tretirati na više prijateljski način. Nadam se da će se to desiti u naredne četiri godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad