Grčka zatražila 53,5 milijardi eura, ali i prihvatila rezove

U najnovijem prijedlogu Grčka je zatražila 53,5 milijardi eura kako bi pokrila svoja dugovanja do 2018. godine, preispitivanje postavljenih finansijskih ciljeva i restrukturiranje dugoročnog duga zemlje.

U zamjenu je Atina popustila pred zahtjevima da se postupno smanje porezne olakšice za njene otoke, glavni izvor prihoda turističke industrije, i povećaju porezi za brodarske kompanije.

Predsjedatelj eurogrupe Jeroen Dijsselbloem potvrdio je da je primio dokument ali ga nije želio komentirati dok ga ne procijene stručnjaci Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Vlada će od zastupnika grčkog parlamenta u petak zatražiti odobrenje za pregovore o popisu koraka koje mora poduzeti prije dobivanja nove financijske pomoći, a koji su ključan korak kako bi se uvjerilo skeptične zajmodavce u ozbiljnost njenih namjera.

Još jedno glasanje bit će potrebno kako bi ih se pretvorilo u zakone ukoliko se čelnici eurozone na samitu u nedjelju slože da su ti prijedlozi temelj za početak pregovora o trogodišnjem zajmu i davanju sredstava pomoću kojih bi Grčka u međuvremenu izbjegla stečaj.

Posljednja grčka ponuda također sadrži prijedlog smanjenja troškova za odbranu, precizan vremenski plan privatizacije državne imoviner poput pirejske luke i regionalnih vazdušnu luka, povećanje poreza na dodanu vrijednost za hotele i restorane i rezanje dodatnih isplata za najsiromašnije penzionere.

Cijeli sljedeći vikend u Evropskoj uniji bit će posvećen Grčkoj s nizom sastanaka koji mogu odrediti budući izgled Europe.

U subotu u 15.00 sati sastaju se ministri finansija eurozone, a u nedjelju u 16.00 sati šefovi država ili vlada 19 zemalja koje dijele zajedničku valutu. Nakon toga u 19. 00 počinje sanmit čelnika svih 28 zemalja članica Evropske unije.