Grčki parlament prihvatio je u petak ujutro treći paket pomoći vrijedan 86 milijarda eura, uglavnom zahvaljujući glasovima opozicije.
Tekst je nakon cjelonoćne rasprave prihvaćen s 222 glasa ‘za’, 64 ‘protiv’ i 11 suzdržanih. Program još trebaju prihvatiti međunarodni vjerovnici kako bi on stupio na snagu prije 20. avgusta kada dolazi na naplatu rata grčkog duga od 3,3 milijarde eura Evropskoj centralnoj banci.
Slijede najvažnije mjere koje se Grčka obavezala provesti u zamjenu za financijsku pomoć međunarodnih vjerovnika.
DRŽAVNI PRORAČUN: Grčka mora od 2016. ostvarivati primarne proračunske suficite i to u 2016. od 0,5 posto, u 2017. od 1,75 posto, a u 2018. od 3,5 posto. U primarni proračunski suficit nisu uključena plaćanja kamata. Ove godine Grčka mora ostvariti primarni proračunski deficit od 0,25 posto BDP-a.
FINANCIJSKI SUSTAV: Vlada je pristala donijeti nove zakonske okvire o rješavanju problema nelikvidnosti i teško naplativih kredita. Grčke banke bit će dokapitalizirane s 10 milijarda eura do kraja godine.
PRIVATIZACIJA: Do kraja oktobra vlada mora staviti na prodaju lučke kapacitete u Pireju i Solunu, a predviđena je i prodaja regionalnih aerodroma. Očekuje se da će od privatizacije u sljedeće tri godine vlada uprihoditi 6,5 milijarda eura.
BIROKRACIJA: Vlada je pristala smanjiti beneficije radnika u javnoj administraciji i uskladiti ih s normama EU-a.
LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA: Vlada će omogućiti duže radno vrijeme trgovina nedjeljom i praznicima, te liberalizirati određene sektore privrede. Također će razmotriti zakone koji se odnose na radnička prava.
ZDRAVSTVENI SISTEM: Provest će se ključne reforme u zdravstvenom sistemu, uključujući veće korištenje generičkih lijekova.
PENZIONI SISTEM: Penzioni sistem doživjet će nove rezove. Reforme će uključiti postupno ukidanje prijevremenog odlaska u penziju i postupno povećanje minimalne dobi za odlazak u punu penziju na 67 godina.
POREZNI SISTEM: Sporazum uključuje mjere za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara – porezna pravila će biti transparentnija, a porezne vlasti dodatno kadrovski ojačane. Kao preduslov za postizanje dogovora, vlada u Ateni već je podigla PDV na razne proizvode i usluge, od hrane do javnog prijevoza, s 13 na 23 posto.