U SAD-u danas počinje "bitka za Senat"

[caption id="attachment_21447" align="alignnone" width="750"]

Analitičari smatraju da će razliku u broju mandata s postojećih 234-201 i povećati.

Republikanci preuzimaju i Senat?

Izbori za Senat parcijalni su jer se svake dvije godine obnavlja trećina mandata te će se od ukupno stotinu mjesta popunjavati njih 36.

Demokrati imaju većinu 53-45 uz dva neovisna zastupnika. Republikanci žele kontrolu i nad tim kongresnim domom, a za taj plan demokratima moraju preoteti šest mandata.  

Po posljednjim anketama objavljenim u nedjelju republikanci mogu zadovoljno trljati ruke jer nekolicina njihovih kandidata pretekla demokrate u nekoliko ključnih senatskih utrka. Politički analitičari mahom predviđaju da će republikanci uspjeti osvojiti Senat.  

Mnogi stručnjaci analiziraju zašto demokrati gube izbore kad ekonomski pokazatelji sugerišu da bi trebalo biti obrnuto. Nezaposlenost je na 5,9 posto što je najniže u zadnjih šest godina.

Kada se Obama 2009. odlučio da zemlju izvuče od financijskog kolapsa nezaposlenost je bila deset posto.

Mnogi birači, međutim, još nisu osjetili stvaran učinak oporavka i Obamina je popularnost toliko nisko da ga demokrati ne žele u svojoj kampanji.

Stranka predsjednika u drugom mandatu obično ostvaruje lošije rezultate na kongresnim izborima u sredini njegova mandata, a Obami se k tome zamjera što nije odlučnije djelovao u krizama u Siriji i Ukrajini te u borbi protiv ebole.

[caption id="attachment_6467" align="alignnone" width="750"]

Paraliza u odnosima Obame i Kongresa ostaje i dalje

Republikansko osvajanje Senata, međutim, malo će toga učiniti da okonča postojeću blokadu u odnosima Obame i Kongresa. U Senatu je za usvajanje većine legislative potrebna je ionako 'supervećina' od 60 glasova, pa su republikanci i dosad mogli lako blokirati sva nastojanja demokrata. S druge strane, republikanci sigurno neće požnjeti takav izbori uspjeh da bi sami došli do 60 mandata. Republikanski Senat imao bi zato veće ovlasti kad je u pitanju proračun i mogao bi blokirati Obamina imenovanja na ključne državne pozicije. Stranku bi senatska pobjeda također dobro pozicionirala uoči predsjedničkih izbora 2016. godine. 

Birališta se otvaraju šaroliko i ovise o odluci vlasti pojedinih država. Neke države Nove Engleske kreću već u šest ujutro (podne po srednjoeuropskom vremenu), ali ima i onih u kojima se birališta otvaraju tek u deset sati po mjesnom vremenu. Zadnja će se birališta zatvoriti na Aljasci i na Havajima, u srijedu prijepodne po srednjoeuropskom vremenu. 

Izborni rezultati neće možda biti odmah poznati. Dvije države, Louisiana i Georgia, održat će drugi krug 6. decembra, odnosno 6. januara, ako nijedan kandidat ne dobije apsolutnu većinu, a mogućnost za to je velika zbog neovisnih kandidata.

Ove godine političari imaju dodatni problem - kako privući pažnju glasača. Po anketama, Amerikanci su fokusirani na vijesti o problemima s ebolom i Islamskom državom, a izbornu kampanju ih pobliže prati samo
petnaestak posto.

Osim što biraju nove kongresnike i senatore, Amerikanci će u utorak izabrati i 36 od 50 guvernera saveznih država i na hiljade lokalnih zakonodavaca. U pojedinim državama glasuju i o lokalnim zakonskim prijedlozima, tačnije o ukupno 140 šarolikih državnih i lokalnih pitanja u rasponu od legalizacije marihuane, minimalne cijene satnice, poreza na zaslađena pića do hidrauličkog lomljenja stijena (fracking) za crpljenje plina iz škriljevca.