Prije 25 godina istočnonjemački potpukovnik Harald Jaeger naredio je otvaranje graničnog prijelaza na Berlinskom zidu. Plakao je kao dijete kada se to desilo dok su euforični Nijemci prolzaili pored njega i prelazili u Zapadni Berlin kako bi prvi put okusili slast slobode.

Jaeger je u intervjuu za Reuters ispričao kako je prije historijske odluke uzaludno potrošio sate kako bi dobio smjernice od nadređenih u vezi s tim šta da učini sa 20.000 demonstranata koji su bučno zahtijevali puštanje preko granice. Kada mi je dosadilo natezati se sa nadređenima i puštati da ga ismijavaju te mu govore da sam riješi problem, potpukovnik je naredio da se 46 naoružanih stražara sklone i otvore prolaz. Nakon toga i on se sklonio, a suze olakšanja potekle su niz obraze jer je sve proteklo bez nasilja, a potekle su i suze iz frustracije što su ga nadređeni ostavili samoga na cjedilu i suze očaja jer su srušeni njegovi komunistički ideali.

Jaeger je 1961. godine postao član jedinice Granične straže. On je 28 godina gledao kako prepreka koju čuva prerasta od bodljikave žice do ogromne betonske barijere koja opasava zapadni Berlin, dijeli ulice, grad, porodice i groblja.

“Moj svijet se rušio i osjećao sam da su me moji nadređeni ostavili na cjedilu. S jedne strane sam bio jako razočaran, a s druge sam osjećao olakšanje jer je sve mirno završilo. Ishod je mogao biti mnogo drugačiji“, kazao je 71-godišnji Jaeger prisjećajući se te noći.

Historičari ukazuju na to da je Jaegerova hrabrost na prelazu u ulici Bornholmer, 9. novembra 1989. godine oko 23:30, zapravo ključni trenutak u završetku Hladnog rata. Samo nekoliko sati kasnije otvoreni su i drugi granični prijelazi, a deseci hiljada Nijemaca plesali su i slavili.

Takvi prizori bili su nezamislivi. Naime, samo dvije godine ranije tadašnji američki predsjednik Ronald Regan održao govor na ispred zida pozivajući sovjetskog lidera Gorbačova da sruši zid.

Njegove riječi su tada izazvale tek osmijeh na licima nekih ljudi, ali zid je ostao na mjestu.

“Kad sam se uspio pomiriti s onim što se dogodilo bio sam sretan zbog svih istočnonjemačkih građana koji su dobili ono što su željeli“, kazao je potpukovnik koji je čak bio suočen s optužbama za izdaju te je nakratko bio predmet istrage istočnonjemačkog tužilaštva.

A, ranije te noći Jaeger je bio na pauzi i gledao na TV-u visokog dužnosnika komunističke partije Guentera Schabowskog koji je držao pres-konferenciju koja će kasnije ući u historiju.

Schabowski je tada prebirući po dokumentima koji su bili ispred njega, zbunjen i uzbuđen pogrešno odgovorio na pitanje novinara i objavio da Istočni Nijemci mogu odmah slobodno putovati na Zapad, činiti nešto što je generacijama prije bilo zabranjeno.

“Kad sam na televiziji čuo da to govori posmislio sam da je to pravo s*anje. On je morao znati da će Istočni Nijemci odmah krenuti ka izlazima. Ali, nas nisu obavijestili. Da to nisam slučajno čuo, ne bih imao pojma šta se dešava”, rekao je Jaeger u razgovoru za Reuters.

On je tek kasnije shvatio zašto mu zapovjednici nisu znali kazati šta da radi.

“Dešavalo se nešto što se nije smjelo dogoditi“, kazao je.

Naime, zid je, prema ideju njegovih tvoraca, trebao stajati na tom mjestu sve dok se Njemačka ne ujedini pod komunističkom vlašću. Tokom 28 godina, koliko je stajao na tom mjestu dijeleći grad, 136 ljudi je ubijeno pokušavajući preći s jedne na drugu stranu. Mnogi su završili u zatvoru.

A, zašto je Jaeger odlučio otvoriti prolaz umjesto da korištenjem sile rastjera masu u kojoj je tada bila današnja kancelarka Angela Merkel.

“Nadao sam se da će sve završiti mirno. Kada sam vidio masu istočnonjemačkihi građana ispred sebe, znao sam da su upravu. A, ja sam samo bio potpukovnik i nisma imao nikakve ovlasti. Ali, kada mi nadređeni nisu htjeli dati zapovjed, morao sam učiniti nešto“, ispričao je Jaeger.

Dodao je i to da je 46 graničara, koji su bili pod njegovim zapovjedništvom, bili sve nervozniji kako je masa ljudi rasla. Strahovalo se da može doći do nasilja i da bi puške i pištolji mogli doći u pogrešne ruke,

“Plašili smo se da naše oružje ne dođe u njihove ruke. Graničari su tražili da uradimo nešto, a ni oni nisu znali šta. Znali su da će oni nastradati, pa su tražili da ja donesem odluku”, kazao je 71-godišnjak koji danas živi u gradiću sjeverno od Berlina.

U 23:30 naredio je graničarima da otvore zid. Oni su bili toliko u šoku, da im je morao ponoviti rečenicu.

“Nisu se opirali, ali su oklijevali jer su znali da se dešava nešto što se ne bi smjelo desiti i da nema povratka. A, kada je sve prošlo mirno rekli su mi: Bravo!”, ispričao je.

O Jaegerovoj ulozi u padu zida saznalo se mnogo godina kasnije. Zahvaljujući tome postao je slavan, a mnogi se pitaju da li bi došlo do krvoprloića da je umjesto njega tu bio neko drugi.

“I ja se često pitam da li bi neko drugi na mom mjestu drugačije regovao. Ali, besmisleno je sad misliti o tome. Dogodilo se to što se dogodilo“, kazao je u intervjuu za Reuters.

Podsjetimo, Vodeći njemački političari na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, zajedno s građanskim organizacijama i građanima koji pamte to doba bit će u nedjelju na središnjoj proslavi 25. godišnjice pada Berlinskog zida u ulici Bernauer, a grad će ponovno biti podijeljen, ali samo na tri dana, i ovoga puta svjetlom.