Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, poznatiji kao Haški sud, završava s radom iduće godine, ali neki žalbeni postupci trajaće i poslije toga. Kako će to izgledati u praksi u Haagu provjerila je Vanja Kranić.

Ratku Mladiću prvostepenska presuda. Stanišiću i Simatoviću ponovljeno suđenje. Vojsilavu Šešelju eventualna žalba. Neki su to od slučajeva koje Haag još nije završio. A vrijeme curi.

Nakon više od 20 godina, krajem 2017. ističe mandat Haškom sudu. A što onda? Nije moguće samo tako zatvoriti vrata, a osim eventualnih žalbenih procesa u aktualnim predmetima, ima tu još drugog posla.

Te će završne poslove preuzeti – Mehanizam. Pravosudna je to institucija, manja i jeftinija o trenutnog Tribunala – koja će završavati aktualne slučajeve – ponovljena suđenja i žalbe.

“Ako će, primjerice, neko naći novi dokaz ili činjenicu moći će pokrenuti novi postupak, a ako naravno Mehanizam odluči da bi taj dokaz utjecao na presudu”, objašnjava Nenad Golčevski, glasnogovornik suda u Haagu.

Nove postupke neće inicirati, pomagat će nacionalnim sudovima koji se bave ratnim zločinima, baviti se odsluženjima kazni odnosno zahtjevima za prijevremena puštanja, ali i daljnom zaštitom svjedoka.

“Svi znamo da su pred Tribunalom svjedočili brojni zaštićeni svjedoci, njihova bezbijednost nije prestala biti ugrožena samim zatvaranjem Tribunala. Neko mora dalje voditi program zaštite svjedoka”, dodaje Golčevski.

Jedan od važnijih zadataka Mehanizma – bit će i nadziranje arhive skupljenje tokom svih ovih godina: dokumenti, svjedočenja, video snimke – materijali su koje će sud ostaviti u nasljeđu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.

Opširnije u prilogu Vanje Kranić…