Zaokret
Afričke zemlje sada Kini vraćaju više novca nego što dobijaju u novim kreditima

Uloga Kine kao glavnog kreditora zemljama u razvoju značajno se promijenila tokom posljednje decenije: nove pozajmice su naglo pale, dok su otplate dugova porasle, što je dovelo do toga da mnoge afričke države danas Kini uplaćuju više novca nego što od nje dobijaju u svježem finansiranju, pokazuje nova analiza.
Prema analizi inicijative ONE Data, objavljenoj u njenom prvom izvještaju, veliki broj zemalja s niskim i srednjim prihodima - posebno u Africi - sada je u situaciji da Kini uplaćuje više sredstava kroz servisiranje dugova nego što prima kroz nove kredite iz druge najveće svjetske ekonomije.
Ova promjena dolazi nakon višegodišnjeg pada kineskog kreditiranja zemalja u razvoju, dok su obaveze po ranije odobrenim zajmovima ostale na snazi. "Činjenica da novih kredita dolazi manje, dok se prethodno zaduženje kod Kine i dalje mora otplaćivati - to je glavni izvor neto odliva sredstava", rekao je David McNair, izvršni direktor ONE Data.
Istovremeno, analiza pokazuje snažan rast neto finansiranja iz multilateralnih institucija, koje su sada postale glavni izvor razvojnih sredstava na globalnom nivou kada se uračunaju otplate dugova. Multilateralni kreditori povećali su neto finansiranje za 124 posto u posljednjih deset godina i sada čine 56 posto ukupnih neto tokova, odnosno oko 379 milijardi dolara u periodu od 2020. do 2024. godine.
Afrika najviše pogođena
Afrika je, prema podacima, pretrpjela najveći zaokret. Dok je u periodu 2015–2019. kontinent bilježio neto priliv od oko 30 milijardi dolara, u periodu 2020–2024. to se pretvorilo u neto odliv od 22 milijarde dolara.
Podaci ne uključuju rezove koji su stupili na snagu tokom 2025. godine. Zatvaranje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) prošle godine, kao i smanjenje izdvajanja drugih razvijenih zemalja, već su pogodili ekonomije u razvoju - naročito afričke.
McNair upozorava da će, kada podaci za 2025. budu dostupni, vjerovatno pokazati još veći pad zvanične razvojne pomoći (ODA). Taj trend ocjenjuje kao "neto negativan" za afričke zemlje, jer se mnoge vlade suočavaju s problemima u finansiranju javnih usluga i investicija.
Ipak, dodaje da bi manja zavisnost od spoljnog finansiranja mogla potaknuti veću domaću odgovornost vlada prema vlastitim građanima.
Izvještaj također ukazuje na širi pad bilateralnih finansijskih tokova i privatnog vanjskog duga - trendove za koje se očekuje da će biti dodatno pojačani smanjenjem pomoći od 2025. godine.
Kina i dalje snažno prisutna kroz Pojas i put
Istovremeno, druga istraživanja ukazuju da se kineska aktivnost u inostranim projektima ponovo pojačala. Prema izvještaju Griffith Asia Institute, kineski poslovi u okviru inicijative Pojas i put (BRI) dostigli su rekordni nivo od 213,5 milijardi dolara u 2025. godini.
Od toga se 128,4 milijarde dolara odnosi na građevinske ugovore, a 85,2 milijarde na investicije, pri čemu je Afrika bila najveći pojedinačni primalac.
Inicijativu Pojas i put, često nazivanu i Novim putem svile, pokrenuo je kineski predsjednik Xi Jinping 2013. godine. Iako je prvobitno bila usmjerena na povezivanje Istočne Azije i Evrope kroz infrastrukturne projekte, vremenom se proširila na Afriku, Oceaniju i Latinsku Ameriku, značajno proširujući ekonomski i politički utjecaj Pekinga tokom posljednje decenije.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare