Oglas

Raste opasnost od novog rata

Amerika poslala treći nosač aviona na Bliski istok: Prijeti li novi rat s Iranom?

author
Al Jazeera
16. nov. 2026. 13:17
2026-11-07T082550Z_1542355544_RC2WIOA7AZ7V_RTRMADP_3_IRAN-CRISIS-USA-VESSEL-SATELLITE
via REUTERS / 2026 Planet Labs PBC

Sjedinjene Američke Države rasporedile su treći nosač aviona na Bliskom istoku, dok diplomatski pokušaji trajnog okončanja rata s Iranom i ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza ne daju rezultate. Iako američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je nastavak vojnih udara malo vjerovatan, Teheran upozorava da neće čekati da Washington prvi napadne. Vojno gomilanje snaga i sve oštrija retorika ponovo otvaraju pitanje može li regija izbjeći novi veliki sukob, piše Al Jazeera.

Oglas

Američki nosač aviona USS Theodore Roosevelt stigao je na Bliski istok 15. novembra, potvrdio je za Al Jazeeru američki zvaničnik. Njegov dolazak znači da se u području odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM) sada nalaze tri udarne grupe nosača aviona.

Uz USS Theodore Roosevelt, u regiji su raspoređeni USS George Washington i USS George H. W. Bush.

Pentagon i CENTCOM još nisu zvanično potvrdili dolazak trećeg nosača aviona.

Novo američko vojno raspoređivanje dolazi u trenutku kada pregovori o trajnom završetku rata s Iranom stagniraju, a Pakistan i Katar pokušavaju spriječiti povratak otvorenim sukobima koji su u martu ozbiljno destabilizovali širu regiju Perzijskog zaljeva.

Tri nosača aviona i hiljade dodatnih vojnika

USS Theodore Roosevelt nosač je aviona na nuklearni pogon, uveden u službu američke mornarice 1986. godine.

Na njemu se može nalaziti više od 5.000 pripadnika posade i zrakoplovnog osoblja te više od 60 letjelica, uključujući borbene avione F/A-18.

Nosač je ranije učestvovao u vojnim operacijama tokom Zaljevskog rata 1990–1991. godine, kao i tokom američke invazije na Irak 2003.

Prema američkim zvaničnicima koji su razgovarali s Al Jazeerom, nosač je napustio bazu u San Diegu u septembru, a na Bliski istok stigao sredinom novembra.

Njegovo raspoređivanje dio je znatno šireg američkog vojnog jačanja u regiji.

Prema ranijem izvještavanju Wall Street Journala, dodatni pomorski rasporedi mogli bi uključivati između 9.000 i 10.000 američkih vojnika, mornara i marinaca.

Američka vojska, međutim, nije zvanično potvrdila sve detalje tih raspoređivanja.

Od početka sukoba s Iranom, prema podacima koje navodi Al Jazeera, na Bliski istok već je poslano gotovo 7.000 dodatnih američkih vojnika, uključujući pripadnike marinaca i 82. zračno-desantne divizije.

Iran upozorava: Nećemo čekati američki napad

Teheran je na novo američko vojno prisustvo odgovorio oštrim upozorenjima.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova za pravna i međunarodna pitanja Kazem Gharibabadi izjavio je da Iran neće čekati da Sjedinjene Američke Države prve izvedu napad.

„SAD možda pokušavaju kupiti vrijeme zloupotrebom diplomatije kako bi pripremile teren za novi napad“, upozorio je Gharibabadi.

U izjavi koju je prenijela iranska novinska agencija Fars poručio je da Iran nije država koju Washington može jednostavno blokirati ili prisiliti na kapitulaciju.

„Iran nije Kuba koju možete blokirati, niti Venezuela koju možete prisiliti na predaju“, rekao je.

Dodao je da američke snage nisu ostvarile uspjeh pokušajima zračne ili kopnene blokade te ustvrdio da Iranska revolucionarna garda razvija projektile novih dometa.

Istovremeno, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi upozorio je da američki i izraelski napadi ugrožavaju energetsku sigurnost cijelog Bliskog istoka.

Govoreći na sastanku ministara vanjskih poslova Organizacije za ekonomsku saradnju u Islamabadu, pozvao je na jačanje regionalne energetske saradnje i stvaranje nezavisnih mehanizama za zaštitu energetskih tokova.

Trump tvrdi da je rat praktično završen

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih dana šalje različite poruke o mogućnosti nastavka rata.

Nakon razgovora s katarskim premijerom Mohammedom bin Abdulrahmanom bin Jassimom Al Thanijem prošle sedmice, Trump je izjavio da postoji pozitivan pomak prema okončanju sukoba.

Ocijenio je da je nastavak američkih vojnih udara „prilično malo vjerovatan“ te da je vojni dio rata „praktično završen“.

Ipak, istovremeno je naglasio da američke snage ostaju spremne za djelovanje ukoliko se okolnosti promijene.

Washington također nastavlja provoditi ekonomski pritisak na Iran, uključujući pomorsku blokadu iranskih luka i mjere usmjerene na ograničavanje iranske trgovine kopnenim putevima i preko Kaspijskog mora.

Američki državni sekretar Marco Rubio smatra da ekonomski pritisak već daje rezultate i da novi veliki vojni napadi vjerovatno neće biti potrebni.

„Ekonomski pritisak na Iran bit će još veći“, poručio je Rubio.

Međutim, Trump je prošle sedmice izjavio i da je svom glavnom pregovaraču, potpredsjedniku JD Vanceu, rekao kako Sjedinjenim Američkim Državama više nije potreban sporazum s Iranom.

Hormuški moreuz ostaje ključni problem

Jedno od najvažnijih neriješenih pitanja jeste budućnost Hormuškog moreuza, strateškog pomorskog prolaza između Irana i Omana kroz koji se odvija značajan dio svjetske trgovine naftom.

Sjedinjene Američke Države nastavljaju blokadu iranskih luka, dok Teheran zahtijeva njeno ukidanje kao jedan od osnovnih uslova za trajni završetak sukoba.

Iran također traži ukidanje ekonomskih sankcija, oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava, prekid neprijateljstava na svim frontovima i formalnu objavu završetka rata.

Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf izjavio je da je Teheran preko katarskog posrednika dostavio sedam uslova za postizanje dogovora i da još čeka zvaničan američki odgovor.

Iran, prema njegovim riječima, više ne želi ostati u stanju u kojem nema ni otvorenog rata ni stvarnog mira.

„Diplomatija još ima puls, ali se guši“

Ali Vaez, zamjenik direktora programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri organizaciji International Crisis Group, upozorio je da su Washington i Teheran u opasnoj situaciji u kojoj obje strane vjeruju da bi im preventivni napad mogao donijeti prednost.

„Opasnost je u tome što njihovi pokušaji odvraćanja novog rata mogu nenamjerno izazvati sukob koji nijedna strana ne može dobiti, kontrolisati niti lako završiti“, rekao je Vaez za Al Jazeeru.

Prema njegovoj ocjeni, diplomatski napori još nisu potpuno propali, ali su ozbiljno ugroženi međusobnim nepovjerenjem i maksimalističkim zahtjevima.

„Diplomatija još ima puls, ali se guši pod teretom međusobnog nepovjerenja i maksimalističkih zahtjeva“, upozorio je.

Rashid al-Mohanadi, potpredsjednik Centra za istraživanje međunarodne politike, smatra da je ključni problem različita procjena vlastite pregovaračke snage.

„Iranci smatraju da imaju veću pregovaračku moć. Amerikanci smatraju da je imaju oni. Kada imate takvu situaciju, veoma je teško postići diplomatski završetak“, rekao je.

Ipak, naglasio je da regionalne države ne žele povratak otvorenom ratu, što potvrđuje i njihova aktivna uloga u posredovanju.

Dolazak trećeg američkog nosača aviona zato ne znači automatski da je donesena odluka o nastavku napada na Iran.

Međutim, kombinacija velikog vojnog prisustva, blokade iranskih luka i zastoja u pregovorima povećava opasnost da novi incident ili pogrešna procjena jedne od strana ponovo pokrenu sukob.

Dok Washington govori o vojnoj spremnosti, a Teheran upozorava da neće čekati prvi udar, sudbina primirja sve više zavisi od toga mogu li posrednici pronaći izlaz iz diplomatskog zastoja.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama