U Sudanu se vode žestoki sukobi su između regularne vojske i paravojnih snaga pod nazivom Snage za brzu podršku (RSF). Borbe koje su izbile u glavnom gradu Sudana, Kartumu i drugdje u zemlji direktan su rezultat žestoke borbe za moć unutar vojnog vrha zemlje, piše BBC.

Gdje se nalazi Sudan?

Sudan se nalazi u sjeveroistočnoj Africi i jedna je od najvećih zemalja na kontinentu, prostire se na 1,9 milijuna kvadratnih kilometara.

Također je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu: 46 milijuna ljudi živi s prosječnim godišnjim prihodom od 750 dolara (606 funti) po glavi.

Stanovništvo Sudana je pretežno muslimansko, a službeni jezici u zemlji su arapski i engleski, piše BBC.

Ko ratuje u Sudanu?

Od državnog udara 2021. Sudanom upravlja vijeće generala, predvođeno dvojicom koji se nalaze u središtu ovog spora:

General Abdel Fattah al-Burhan, šef oružanih snaga i zapravo predsjednik zemlje i njegov zamjenik i vođa RSF-a, general Mohamed Hamdan Dagalo, poznatiji kao Hemedti.

Nisu se složili oko smjera u kojem zemlja ide i predloženog kretanja prema civilnoj vladavini.

Glavni kamen spoticanja među njima su planovi za uključivanje RSF-a od 100.000 vojnika u vojsku te pitanje tko bi potom vodio nove snage.

Kako su počele borbe u Sudanu?

Pucnjava je započela 15. travnja nakon nekoliko dana napetosti dok su pripadnici RSF-a preraspoređivani diljem zemlje u potezu koji je vojska doživjela kao prijetnju.

Postojale su neke nade da bi razgovori mogli riješiti situaciju, ali to se nije dogodilo.

Sporno je tko je prvi ispalio metak, ali borbe su brzo eskalirale u različitim dijelovima zemlje i, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 400 civila je poginulo.

Zašto su uključeni i civili?

Iako se čini da se sukob vodi zbog kontrole nad ključnim vojnim institucijama, većina ih se događa u urbanim područjima, a civili su postali žrtve.

Nije točno jasno gdje su baze RSF-a, ali čini se da su se njihovi borci preselili u gusto naseljena područja.

Sudanske zračne snage izvele su zračne napade na glavni grad, u kojemu živi više od šest milijuna ljudi, što je dovelo do civilnih žrtava.

Najavljeno je nekoliko prekida vatre kako bi se ljudima omogućilo da pobjegnu od borbi, ali oni nisu poštovani.

Šta su Snage za brzu podršku?

RSF je osnovan 2013. godine i vuče korijene iz ozloglašene milicije Janjaweed koja se brutalno borila protiv pobunjenika u Darfuru, gdje su bili optuženi za etničko čišćenje.

Od tada je general Dagalo izgradio moćnu silu koja je intervenirala u sukobima u Jemenu i Libiji. Također je razvio gospodarske interese uključujući kontrolu nad nekim od sudanskih rudnika zlata.

RSF je optužen za kršenje ljudskih prava, uključujući masakr više od 120 prosvjednika u lipnju 2019.

Zašto Sudanom upravlja vojska?

Ove su borbe posljednja epizoda u napetostima koje su uslijedile nakon svrgavanja dugogodišnjeg predsjednika Omara al-Bashira 2019., koji je došao na vlast državnim udarom 1989. godine.

Došlo je do velikih uličnih prosvjeda koji su pozivali na kraj njegove gotovo tri desetljeća duge vladavine, a vojska je izvela državni udar kako bi ga se riješila.

Ali, civili su nastavili s kampanjom za uvođenje demokracije.

Tada je uspostavljena zajednička vojno-civilna vlada, ali je srušena u drugom puču u listopadu 2021., kada je general Burhan preuzeo vlast.

I od tada se rivalstvo između generala Burhana i generala Dagaloa pojačalo.

Okvirni sporazum o vraćanju vlasti u ruke civila dogovoren je prošlog prosinca, ali razgovori o finaliziranju detalja nisu uspjeli.

Tako jaka sila izvan vojske smatrana je izvorom nestabilnosti u zemlji.

Šta žele zaraćene strane?

General Dagalo je u nizu twitova napisao da je vlada generala Burhana “radikalno islamistička” i da su se on i RSF “borili za narod Sudana kako bi osigurali demokratski napredak za kojim su tako dugo čeznuli”.

Mnogima je teško povjerovati u ovu poruku, s obzirom na brutalnu prošlost RSF-a.

General Burhan tvrdi da podržava ideju povratka na civilnu vladavinu, ali da će vlast predati samo izabranoj vladi.

Postoje sumnje da oba generala žele zadržati svoje pozicije moći, ne želeći izgubiti bogatstvo i utjecaj koji idu s njima.

Šta rade druge zemlje?

Postoji strah da bi borbe mogle dodatno rascjepkati zemlju, pogoršati političke turbulencije i privući susjedne države.

Diplomati, koji su igrali presudnu ulogu u pokušajima poticanja povratka civilne vladavine, pokušavali su pronaći način da navedu dvojicu generala na razgovor.

Ubrzo nakon što su borbe počele, regionalni blok pristao je poslati tri predsjednika – iz Kenije, Južnog Sudana i Džibutija – u Khartoum, ali misija se nikada nije dogodila.

Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i EU pozvali su na prekid vatre i razgovore o rješavanju krize, a mnoge su zemlje sada usredotočene na pokušaje izvlačenja svojih građana.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad