RuskaiInvazija na Ukrajinu je propala na brojnim frontovima, ali jedna od najpogubnijih posljedica za ruskog predsjednika Vladimira Putina je sve veća mogućnost da će Finska postati član NATO saveza, navodi novinar CNN-a Luke Mcgee u svojoj analizi.

Očekuje se da će Finska formalno objaviti da je zainteresovana za članstvo u savezu ove sedmice nakon što Komitet za vanjske poslove izradi odgovor na sigurnosni izvještaj vlade u kojem se analizira opcija pridruživanja savezu. Nakon toga će se u finskom parlamentu održati vanredna rasprava o tome da li da se odobre preporuke ovog izvještaja.

U ovom trenutku vrlo je vjerovatno da će NATO pozvati zemlju na pregovore o pristupanju alijansi a vjeruje se da bi se taj proces veoma brzo priveo kraju jer Finska već ispunjava većinu kriterija i mala je vjerovatnoća da da bi se bilo koja članica saveza usprotivila tome.

McGee citira nekoliko nedavnih istraživanja javnog mnijenja koja pokazuju da je najmanje 60% Finaca sada za članstvo u NATO-u, što je ogroman skok u odnosu na prethodni maksimum od oko 30% prethodnih godina.

Ako se ovo desi kako se očekuje, onda će ova zemlja veoma uticati na sigurnosnu situaciju u Evropi i to “na način koji je ranije bio nezamisliv i koji bi mogao imati ogromne posljedice po Rusiju”, navodi McGee.

Prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, ruski predsdjenik Vladimir Putin je jasno izrazio uvjerenje da se NATO previše približio Rusiji i da bi se savez trebao vratiti na granice iz 1990-ih, prije nego što su se neke zemlje koje su susjedne Rusiji ili bivše sovjetske države pridružile vojnom savezu.

Finska, država sa 5,5 miliona stanovnika, se po vojnim pitanjima tradicionalno držala po strani, dijelom kako bi ne bi provocirala svog istočnog susjeda Rusiju s kojom dijeli oko 1.300 kilometara dugu granicu.

Rusija trenutno djeli granicu sa pet članica NATO saveza, a pristup Finske NATO savezu bi značio da bi Rusija djelila granicu sa još jednom zemljom koja bi postala formalno vojno povezana sa Sjedinjenim Državama.

“Ne samo da bi ovo bila loša vijest za Kremlj, već bi i pristup Finske bila veliki doprinos za NATO. Uprkos relativno malom broju stanovnika, Finska je ozbiljna vojna sila koja je decenijama nezvanično povezana sa Zapadom. Njena vojska decenijama koristi opremu kupljenu od Sjedinjenih Država koja je kompatibilna sa NATO saveznicima, što znači da bi se lako mogla pridružiti misijama NATO-a ako to odluči”, navodi CNN.

Ideologija ‘preživljavanja’

Mnogi vjeruju da je jedini razlog zašto se Finska nije pridružila alijansi prije ukrajinske krize jednostavno pragmatizam.

“Finska sigurnost je uvijek bila zasnovana na dva koncepta: prvo geografija i historija; a drugo idealizam i realizam”, rekao je Alexander Stubb, bivši premijer Finske, za CNN.

“U idealnom svijetu želimo da sarađujemo sa Rusijom, što ne možemo da izbjegnemo s obzirom na to da je ona naš geografski susjed. Ali isto tako znamo iz historije da je najveća realna prijetnja našoj nacionalnoj bezbjednosti Rusija. Vremenom, realnost da je Rusija spremna da stvori veći haos u našem regionu postala je još jasnijai, tako da ulazak u NATO postaje pragmatična opcija”, rekao je on.

CNN navodi da je historijski gledano Finska pokušavala istovremeno udovoljavati ruskim sigurnosnim brigama “koliko god one bile iracionalne”, ali i održavati visoke ulaganja u odbranu i stalnu vojsku koja je kompatibilna sa zapadnim saveznicima.

“Oduvijek je bila luda ideja da bi neka zapadna zemlja izvršila invaziju na Rusiju, ali mi smo pokušali minimizirati te zabrinutosti jačanjem trgovine i saradnjom u drugim oblastima”, rekao je Charly Salonius-Pasternak, vodeći istraživač globalne sigurnosti na Finskom institutu međunarodnih poslova.

Objasnio je da, pored politike kao što je regrutacija po kojoj su svi Finci podložni pozivu na vojnu službu i visoka ulaganja u odbranu, finski političari su stalno u javnosti iznosili ideju da se finski idealistički način života mora održavati po svaku cijenu.

“Uobičajena ideologija Finske bila je preživljavanje. U proteklih 100 godina postali smo jaka, suverena zemlja s visokim životnim standardom. Morali smo žrtvovati dio zemlje zemlju da bismo održali mir. Zbog toga je od vitalnog značaja da naš način života opstane, bilo da je to pragmatičnom diplomatijom ili zauzimanjem tvrđeg stava protiv naše najveće prijetnje”, rekao je Salonius-Pasternak.

McGee navodi da nema sumnje da bi ulazak Finske u NATO bio veliki udarac za Putina. Ne samo da bi to značilo tih dodatnih 1.300 km zajedničke granice sa alijansom, već bi simbolično predstavljalo daljnje ujedinjenje koalicije protiv Putina koja je nastala nakon invazije na Ukrajinu.

Zemlje koje su nekada bile neutralne sada obezbjeđuju finansiranje i oružje Ukrajini, a Putin ima sve manje saveznika iz dana u dan, navodi ovaj novinar.

Ovakav potez bi također proširio uticaj NATO-a u sjevernoj Evropi sve do Arktika, područja koje postaje sve važnije geopolitički zbog svojih prirodnih resursa, strateškog položaja i brojnih teritorijalnih pretenzija zemalja kao što su upravo Rusija, Finska i SAD.

Švedska, koja je susjedna Finskoj na zapadu, također razmišlja o pridruživanju savezu, a kada bi Finska napravila takav korak onda bi mogućnost da Švedska učini isto bila još vjerovatnija.

Ruski odgovor

Naravno, postoji zabrinutost oko toga kako bi Rusija mogla reagovati na takve poteze.

Martti Kari, koji je ranije služio kao pomoćnik šefa finske obavještajne službe, rekao je za CNN da Rusija već počinje kampanju dezinformacija.

“Glavna tema je da je Finska nacistička zemlja, jer smo se borili protiv (Sovjetskog Saveza) u Drugom svjetskom ratu zajedno s nacističkom Njemačkom,” rekao je.

On predviđa da bi Rusija mogla narušiti vazdušni prostor Finske i poremetiti njene aktivnosti na moru, te pojačati svoje obavještajne operacije protiv zemlje.

Hakon Lunde Saxi, vanredni profesor na Norveškom fakultetu odbrane, smatra da bi svaki korak ka članstvu Finske u NATO-u “vjerovatno rezultirao gomilanjem ruske vojske duž nove granice NATO-a s Rusijom, što samo po sebi ne bi bilo od koristi za finske ili evropska sigurnost.”

Međutim, on vjeruje da bi korist od pridruživanja savezu daleko nadmašila negativne posljedice.

Uprkos zabrinutosti oko toga šta će se dogoditi u prelaznom periodu dok Finska neće biti zaštićena članstvom u NATO-u tokom pregovora, nekoliko zvaničnika su za CNN izjavili da očekuju da članice alijanse, posebno Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, garantuju finsku bezbednost kroz ovaj proces.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad