Od početka ruske invazije na Ukrajinu, zapad je uveo hiljade sankcija Rusiji i dodijelio joj status zemlje sa najstrožim sankcijama na svijetu.

Usmjerene na sve, od finansija pojedinaca do glavnih industrija njene ekonomije, međunarodne sankcije su imale za cilj da izoluju ruske potrošače, pri čemu su glavni brendovi poput Applea i McDonald'sa prestali s radom u zemlji, navodi se u analizi britanskog Guardiana.

No, dvije godine kasnije, ruska ekonomija pokazuje iznenađujuću otpornost i predviđa se da će rasti brže od većine naprednih svjetskih ekonomija, iako stručnjaci kažu da je dugoročno takva ekonomija neodrživa. U pokušaju da ograniče rusku ekonomiju, SAD su u utorak rekle da će ove sedmice objaviti nove “uticajne” sankcije i kontrolu izvoza na G7 sastanku u Italiji.

Pored medijskih tvrdnji da će američki trezor ciljati finansijske institucije koje pomažu u transferu ratnog uvoza – Guardian navodi da će pažnja vjerovatno biti skrenuta na banke u klubu zemalja koje nisu uvele sankcije i koje olakšavaju isporuku roba i usluga Rusiji.

Ruska privreda se djelimično održava takvim uvozom.

Interni podaci ruske carinske agencije pokazuju da se uvoz vraća na predratni nivo, kažu istraživači, dodajući da su uvizne cijene znatno više. Taj uvoz je pomogao u održavanju ranjivih industrija, kao što su avijacija i automobilska industrija.

Posmatrači su to nazvali “rupom od sankcija” – u kojoj se sve, od poluprovodnika, dijelova za avione do iPhonea, može usmjeriti i ponovo izvoziti u Rusiju preko firmi u Kini, Turskoj ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ili preko Armenije, Kazahstana i drugih bivših sovjetskih republika.

“Ruska invazija na Ukrajinu razotkrila je krizu upravljanja u EU. EU je postala pokretač rata”, rekao je Robin Brooks, viši saradnik na Brookings institutu tokom webinara o izbjegavanju sankcija Rusiji, prenosi britanski list.

Brooks, koji je pratio učinkovitost kontrole izvoza, ukazao je na primjere poput njemačkog izvoza automobila u Kirgistan, koji je ostvario rast od 5.100% od početka rata.

“Rast se nije desio zato što su ljudi u Biškeku odlučili da vole Mercedes. To su automobili koji idu u Rusiju. Ove stvari uglavnom i ne stižu u Kirgistan. Kirgistan je samo stavljen na fakturu”, rekao je Brooks.

Podaci o izvozu pokazuju da se ovaj trend dešava u “svakoj europskoj zemlji“, kaže Bruks.

Studije su otkrile da je ruska vojska iskoristila ove rupe kako bi dobila ključnu zapadnu vojnu tehnologiju. Prema izvještaju istraživačkog centra za odbranu Kraljevskog instituta u Velikoj Britaniji, više od 450 komponenti strane proizvodnje otkriveno je u ruskom oružju pronađenom u Ukrajini.

U nedavnom intervjuu za Financial Times, predsjednik Dubai Multi Commodities Centra, glavnog trgovačkog središta ove države, rekao je da sankcije Rusiji nemaju uticaja izvan zapada, a pokušaji da se zaustavi tok poslovanja samo su ga preusmjerili na druge lokacije.

“Činjenica da ekonomiju ne kontroliše samo jedna strana svijeta čini ove sankcije manje učinkovitim“, rekao je Hamad Buamim. “Trgovina i dalje teče, samo teče na drugačiji način.”

Nastavak uvoza u Rusiju i održavanje šire ekonomije bili bi nemogući bez značajnih prihoda ostvarenih od njenih energetskih resursa – a i ovdje se Moskva oslanjala na vanjske aktere koji su spremni da prkose koaliciji za sankcije zapada.

U decembru 2022., Velika Britanija je, zajedno sa zemljama G7, Australijom i Europskom unijom, uvela gornju granicu cijene od 60 dolara po barelu kako bi ograničila zapadne kompanije da prevoze, servisiraju ili posreduju ruske pošiljke sirove nafte kako bi potkopali rusku trgovinu naftom, koja se u velikoj mjeri oslanja na tankere u zapadnom vlasništvu.

Kako bi isporučila sirovu naftu u inostranstvo i zaradila prijeko potrebnu stranu valutu, Rusija se okrenula “mračnoj floti” starijih tankera sa nejasnim vlasništvom.

Grčki brodarski magnati, koji imaju veliku ulogu u globalnoj trgovini naftom, uskočili su i prodali Rusiji stotine starih brodova u fenomenu nazvanom “Velika prodaja grčkih tankera”, navodi Guardian.

Prema trgovačkoj publikaciji TradeWinds, grčki brodovlasnici prodali su najmanje 125 brodova za prijevoz nafte, vrijednih preko 4 milijarde dolara, kako bi ojačali rusku “mračnu flotu”.

Guardian ističe da će se lideri G7 samita u Italiji suočit s nizom pitanja, a očekuje se da će izazov kako najbolje podržati Ukrajinu biti na samom vrhu dnevnog reda. Kako stvari stoje, zapadni zvaničnici i analitičari se uglavnom slažu da je uticaj sankcija na Rusiju bio sporiji nego što se očekivalo.

“Do sada nismo uspjeli u glavnom cilju, a to je da izvučemo Rusiju iz Ukrajine”, rekao je Brooks.

On je tvrdio da je ključ za nanošenje štete Moskvi ostao u ciljanju njenog energetskog profita. Mjere koje su predložili Brooks i drugi stručnjaci za sankcije uključivale su smanjenje gornje granice za naftu na 20 dolara po barelu i zabranu prodaje zapadnih naftnih tankera nepoznatim kupcima.

“Ako Europa bude voljna da preduzme odlučne korake, bit ćemo svedoci finansijske krize u Rusiji“, rekao je Brooks.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad