Analiza: Rat u Gazi izazvao je ogromne promjene na Bliskom istoku, i to bi mogao biti tek početak

"Prošlo je manje od 10 dana i vidimo višestruka kršenja primirja od strane Izraela i Hamasa. Mislim da će nakon toliko prolivene krvi i razaranja trebati vremena da se krene u bilo kojem pozitivnom smjeru", rekao je za Guardian Mkhaimar Abusada, profesor političkih nauka na Univerzitetu Al-Azhar u Gazi, koji se trenutno nalazi u Kairu.

Međutim, način na koji je rat okončan već je imao značajan utjecaj na politiku u regiji.

Napori da se ranije ove godine suprotstavi Trumpovom loše prihvaćenom "Riviera" planu za Gazu doveli su regionalne sile do novog oblika saradnje. Taj proces je sada ubrzan. Brza implementacija Trumpovog novog plana od 20 tačaka prisiljava rivale da prevaziđu razlike i vrlo blisko sarađuju pod značajnim pritiskom, nakon godina nadmetanja širom Bliskog istoka.

Postizanje dogovora o prvoj fazi plana zavisilo je od pritiska SAD-a na Izrael, ali i od snažnog utjecaja Katara i Turske na Hamas.

Katar je sada čvrsto s Trumpom u dobrim odnosima, ali isto važi i za Recepa Tayyipa Erdoğana, dugogodišnjeg lidera Turske, kojeg je američki predsjednik pohvalio prošle sedmice na brzo organizovanom samitu u Šarm el-Šeiku u Egiptu, nazivajući ga "čvrstim momkom" ali i "prijateljem". Ovo nije uvijek bio stav promjenljivog američkog predsjednika i nije stav egipatskog vladara Abdela Fataha al-Sisija, koji je nominalno bio njegov domaćin na samitu.

Ipak, i ovdje je došlo do pomaka. Turska, Egipat i moguće Jordan smatraju se najvjerovatnijim kandidatima da ponude svoje vojnike za novu međunarodnu stabilizacijsku silu u Gazi. Za Tursku i Egipat ovo predstavlja prilike, ali i rizike. Oni će pokušati minimizirati trzavice, barem na kratki rok.

Oštri posmatrači uočili su i druge detalje sa samita koji sugerišu veće potencijalne promjene.

Među liderima u Šarm el-Šeiku bio je premijer Iraka Mohammed Shia’ al-Sudani, koji se suočava s teškom borbom za drugi mandat na izborima za manje od mjesec dana. Pozirao je za fotografiju sa Trumpom pokazujući palac gore i opisao Tonyja Blaira, koji je Trumpov izbor za ulogu lidera "mirovnog savjeta", tijela palestinskih tehno-krata koje bi trebalo upravljati Gazom prema 20-tačkastom planu, kao "velikog prijatelja Iraka". I ovo bi moglo podići obrve u regiji i šire.

Irak je dio iranskog sfere utjecaja od poslijeratnog perioda 2003. godine, ali se to sada može početi mijenjati, rekao je Michael Knights, šef istraživanja u globalnom savjetodavnom centru Horizon Engage i dugogodišnji analitičar Iraka.

"Možete vidjeti da se Irak sada povlači prema arapskoj orbiti i to je veliki pomak", rekao je Knights, dodajući da je shvatio da Bagdad čak razmatra slanje trupa u planiranu međunarodnu stabilizacijsku silu u Gazi.

Takav potez bi razljutio Teheran, ali primirje ostavlja iranskom vodstvu sumornu analizu nakon 24 mjeseca sukoba. Kratki rat Irana s Izraelom brutalno je razotkrio njegove vojne nedostatke. Njegov izuzetno skup nuklearni program nesumnjivo je pogođen, iako nije poznato u kojoj mjeri. Evropske, britanske i američke sankcije su ponovo uvedene.

Pored toga, primirje potvrđuje propast koalicije militantnih grupa različite sposobnosti, autonomije i posvećenosti, koja je bila ključni dio Teheranove strategije "napadne odbrane". Hezbollah je sjenka svoje nekadašnje moći u Libanu i suočava se s nesigurnom budućnošću, uključujući moguće razoružanje. Prijateljski režim Assada u Siriji više ne postoji. Hamas je upravo prestao s borbom i možda će biti prisiljen da preda sve svoje oružje koje bi moglo ugroziti Izrael.

"Primirje bi moglo djelovati kao motor integracije unutar regije. Ponovo će otvoriti sve razgovore o velikim kopnenim vezama od Zaljeva do Mediterana, kao i širu raspravu o [diplomatskoj i ekonomskoj] normalizaciji Izraela", rekao je Knights.

Za sada, svaki lider u regiji dobro je svjestan javnog bijesa zbog rata u Gazi, koju je razorila izraelska ofanziva u kojoj je poginulo 68.000 ljudi. Ali primirje znači da je sada teoretski moguć razgovor o proširenju Abrahamovih sporazuma, normalizacijskih dogovora postignutih prije pet godina između četiri arapske države, iako ovdje pitanje buduće palestinske države ostaje ključno.

"Trump je rekao da sporazum u kojem je posredovao nadilazi Gazu i da se odnosi na normalizaciju s Izraelom, vjerovatno s Saudijskom Arabijom, a možda i Indonezijom, možda i drugim zemljama. To će se dogoditi u nekom trenutku", rekao je Abusada, profesor političkih nauka.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad