Zajedničko putovanje američkog i britanskog državnog sekretara Antonyja Blinkena i Davida Lammyja u Kijev, nakon čega će u petak britanski premijer Keir Starmer otići u Washington DC kako bi se susreo sa Joeom Bidenom, neizbježno je povećalo očekivanja da će Ukrajini uskoro biti data dozvola za ispaljivanje anglo-francuskih projektila Storm Shadow i američkih Atacms, dometa preko 250 kilometara, u Rusiju.

No, kako Guardianov urednik Dan Sabbagh navodi u autorskoj analizi, rizika ne nedostaje.

“Dozvola Ukrajini da ispaljuje projektile zapadne proizvodnje duboko u Rusiju mogla bi imati dramatičan politički utjecaj na tok rata koji, izgleda, ide u prilog Moskvi, čije snage su u procesu zauzimanja strateškog grada Pokrovsk”, navodi se u analizi.

Sabbagh ističe kako su Blinken i Lammy u utorak dali potencijalno opravdanje za eskalaciju upotrebe raketa, osuđujući Iran zbog isporuke prve serije balističkih projektila kratkog dometa i velike brzine Fath-360 Rusiji. Rusija će najvjerovatnije upotrijebiti rakete “u roku od nekoliko sedmica”, upozorio je Blinken.

Kako tvrde SAD, rakete Fath-360 imaju domet od oko 120 km i mogle bi se koristiti za napad na ukrajinske gradove blizu linije fronta, kao što su Harkov ili Zaporožje, Slavjansk i Kramatorsk u Donbasu, pa čak teoretski i na Kijev i omogućiti Rusima da koriste vlastite zalihe krstarećih i balističkih projektila većeg dometa za napad na ciljeve na drugim mjestima u Ukrajini.

“Raketni rat u Ukrajini može izgledati neprestno ali slijedi vlastitu logiku zaliha, s ciljem Rusije da iscrpi ukrajinsku protuvazdušnu odbranu. Kijevu je već ponestalo sistema kratkog dometa Buk i S-300, zbog čega su ukrajinske elektrane bile bez odbrane ranije ove godine. Ukrajinski izvori procjenjuju da je oko dvije trećine kapaciteta za proizvodnju energije uništeno i da država neće moći popraviti veliku većinu oštećenja prije zime, što će ovu zimu učiniti najtežom od ruske invazije u punom obimu 2022,” navodi autor.

Prema njemu, Kremlj će koristiti sličnu strategiju i po pitanju sistema protuvazdušne odbrane veće vrednosti, posebno američkih Patriot sistema. Biden je najavio donaciju četiri Patriot sistema na NATO samitu u julu, ali ograničavajući faktor je broj projektila presretača koji se mogu proizvesti. Ove godine Lockheed Martin, koji proizvodi najsposobnije presretače PAC-3 MSE, očekuje proizvodnju tek 550 njih.

U tekstu se ističe i kako su ukrajinski izvori zabrinuti da bi broj ofanzivnih projektila koje Rusi mogu ispaliti mogao premašiti svjetsku sposobnost proizvodnje presretača, čak i ako Kijev dobije drugu protuzračnu odbranu poput Samp/T-a i Nasamsa. Jedna od procjena koja kruži Kijevom je da Rusija može proizvesti 1.200 projektila godišnje, iako je nemoguće doći do pouzdanih brojeva. Ostale brojke su niže: procjena istraživačkog centra Rusi iznosi 420 krstarećih projektila Kh-101 plus pregršt balističkih sredstava velike brzine.

Ključna stvar je da sve dok Kremlj vjeruje da može pobijediti, ili može zadržati inicijativu u iscrpljujućem ratu, nema razloga za razmišljanje o mirovnim pregovorima. Čak i uz dozvolu za iznenadni upad u rusku provinciju Kursk, Kijev je taj koji se bori. Stručnjaci se nadaju da Ukrajina može do kraja godine zadržati Pokrovsk, na ulazu u regiju Donbas, ali Rusija ima prednost u snagama koja se procjenjuje na četiri ili pet naprema jedan – a broj vojnika je jedina oblast u kojoj zapad ne može pomoći.

Ukrajinu ljuti to što ne može uzvratiti dalekometnim projektilima na vojne ciljeve unutar Rusije jer zapad, predvođen Bijelom kućom, nije dozvolio da se za to koriste Storm Shadow i Atacms. Međutim, posljednjih dana vlade dvaju država su signalizirale da zabrana nije apsolutna. William Burns, šef CIA-e, rekao je u subotu da je siguran da će Biden “razmotriti druge načine” na koje bi se Ukrajini moglo pomoći dok se rat približava trećoj zimi.

“Problem  je u tome što je teško zamisliti da SAD, Velika Britanija ili druge zemlje uključene u proizvodnju Storm Shadow, Francuska i Italija, jednostavno daju odriješene ruke Ukrajini u tome gdje bi mogla bombardovati Rusiju. Ne bi bilo teško zaključiti da je takvo jedno oružje bilo uopće korišteno, a pogrešna procena Kijeva u kojoj bi moglo  poginuti mnogo civila, imala bi širok niz posledica. Jednako tako ne postoje ni velike zalihe ovih projektila, što izaziva skepticizam u SAD-u da bi mogli preokrenuti tok rata” napisao je Sabbagh, te dodao:

“Učinkovita upotreba raketa dugog dometa mogla bi doći samo kao dio šireg vojnog plana, ako ga Ukrajina uopće ima. Krajem augusta, Andriy Yermak, šef kabineta Voldoymira Zelenskog, posjetio je Washington, gdje je objavljeno da će predstaviti listu ciljeva za koje Ukrajina vjeruje da bi mogli biti efikasno bombardovani. Problem je u tome što se čini da takve rasprave približavaju SAD i Veliku Britaniju srcu ukrajinskog planiranja o tome kako napasti Rusiju”.

Autor podsjeća kako su ukrajinski insajderi također govorili o korištenju prijetnje raketama dugog dometa protiv Rusije kako bi se pokušao okončati rat kroz “pokazni udar” koji bi Kremlju jasno stavio do znanja da je moguće ugroziti prostor oko Moskve. Međutim, nije vjerovatno da li bi Moskva reagovala tako benigno, što je možda razlog zašto je Burns, oštro rekao da Zapad ne treba da se plaši ruskih pretnji nuklearnom eskalacijom, povećavajući mogućnost da Putin uradi upravo to.

Zelensky je na sastanku zapadnih ministara odbrane u Njemačkoj prošle sedmice ustvrdio da bi mogućnost udara na rusku teritoriju pomogao da se osigura da “Rusija dobije motiv za mirovne pregovore“. Ali autor upozorava kako kalibracija tog tipa mora biti pažljivo odrađena.

“Ukrajina možda neće imati još dugo vremena, s obzirom na to da se američki izbori naziru za manje od dva mjeseca, a u utorak jedan od kandidata, Donald Trump, nije htio reći da li želi da Ukrajina pobijedi,” zaključuje se u tekstu objavljenom na Guardianu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad