Gotovo sedam dana nakon što su u napadu dronom u Jordanu ubijena tri američka vojnika, započeli su osvetnički napadi Sjedinjenih Američkih Država na milicije koje podržava Iran.

Kako prenosi BBC, udari su očekivani već nekoliko dana, a u međuvremenu se Bidenova administracija počela suočavati s pitanjima i kritikama republikanaca o vremenu i snazi američkog odgovora.

Stručnjaci za vanjsku politiku vjeruju da je ovakav pristup omogućio Iranu da povuče svoje osoblje, potencijalno izbjegavajući širi sukob između SAD-a i Irana.

“To bi im omogućilo da degradiraju kapacitet ovih milicija koje podržava Iran da napadnu američke snage, ali ne i da eskaliraju”, rekao je za BBC Mick Mulroy, bivši pomoćnik ministra odbrane za Bliski istok. “Iako to vjerovatno neće biti sredstvo odvraćanja od budućih napada”.

Konačna korist, rekao je, bila je “izbjegavanje izravnog rata” između SAD-a i Irana.

SAD su ciljale snage Quds Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC) i pridružene milicije u Iraku i Siriji, na ukupno sedam lokacija. Bombarderi su pogodili 85 pojedinačnih ciljeva, prema američkim odbrambenim zvaničnicima.

“Neka svi oni koji nam žele nauditi znaju ovo: ako naudite Amerikancu, mi ćemo odgovoriti”, rekao je predsjednik Joe Biden.

Američki zvaničnici okrivili su miliciju koju podržava Iran, Islamski otpor u Iraku, za napad u Jordanu. Vjeruje se da je organizaciju – krovnu grupu više milicija – naoružao, financirao i obučavao Iran.

Iran je zanijekao bilo kakvu umiješanost u napad dronom u kojem je također povrijeđen 41 američki vojnik.

Odbrambeni i sigurnosni zvaničnici rekli su da je vrijeme otežavalo raniju odmazdu, a petak predstavlja najbolje uvjete za pokretanje napada.

Iako su Bijela kuća i Pentagon također opetovano ustvrdili da izbjegavaju “telegrafske” operacije u danima koji su prethodili udarima, stručnjaci vjeruju da su učinili upravo to – s krajnjom namjerom da izbjegnu širi rat s Iranom.

Hussein Ibish, suradnik Instituta arapskih zaljevskih država iz Washingtona, rekao je da se čini da je odgoda signaliziranje SAD-a “ono što neće učiniti, a to je napad unutar Irana”.

Također, Mulroy je za BBC rekao kako je moguće da je SAD dopustio osoblju Iranske revolucionarne garde “da napusti objekte koji će biti napadnuti”.

Stručnjaci primijećuju i da SAD mora hodati po tankoj žici između odvraćanja zemlje poput Irana bez izazivanja većeg sukoba.

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je u petak da Washington neće “telegrafirati buduće operacije”, ali je potvrdio da će “u narednim danima biti poduzete dodatne akcije”.

Međutim, republikanci u Kongresu brzo su osudili Bidenov preblagi pristup Iranu.

Predsjedavajući Mike Johnson, najmoćniji republikanac u Kongresu, rekao je nakon napada da “javno rukovođenje i pretjerano signaliziranje potkopava našu sposobnost da odlučno stanemo na kraj nizu napada koji su pretrpjeli u proteklih nekoliko mjeseci”.

U objavi na X, senator Tom Cotton iz Arkansasa nazvao je Bidenov odgovor “anemičnim” i ustvrdio da je “samo dodatno ohrabrio ajatolahe”.

“Samo će daljnji, razorniji napadi na iranske snage uplašiti ajatolahe”, napisao je.

Senator Markwayne Mullin pozvao se na agresivnije akcije bivših republikanskih predsjednika, Ronalda Reagana i Donalda Trumpa, kao kontrast Bidenovom planu napada.

“Odvraćanje nisu odgođene polumjere”, napisao je na X. “Odvraćanje je skidanje glave zmiji”.

Ali, Ibish smatra da Bidenova administracija možda pokušava izbjeći unutarnje političke zamke koje bi rezultirale s uvlačenjem SAD-a u ozbiljniji sukob.

“Da su izvršili napad u Iranu, republikanski bajraktari poput Donalda Trumpa osudili bi Bidena da je ratni huškač“, rekao je. “To je politička zamka. Svi to znaju, pa neće upasti u tu zamku”.