Arktički kamp gdje se trupe obučavaju za rat s Rusijom

Britanska obuka za ekstremne vremenske uslove u ovom području datira još iz vremena Hladnog rata, ali Kamp Viking - njegov objekat u Skjoldu, na sjeveru Norveške - je nov i raste. Otvoren je 2023. godine nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu i trebao bi dostići vrhunac od 1.500 trupa ovog proljeća, a zatim 2.000 sljedeće godine. Britanija "efektivno udvostručuje" broj svojih kraljevskih marinaca u Norveškoj tokom tri godine, rekla je ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper u intervjuu za POLITICO.

Vježbe odražavaju misije koje bi trupe provodile ako bi se aktivirao Član 5 NATO-a o kolektivnoj odbrani - što odražava stvarnost da "više nismo u miru", rekao je brigadir Jaimie Norman, komandant britanskih komando snaga, Cooper i njenom norveškom kolegi Espenu Barthu Eideu prilikom posjete lokaciji u četvrtak. "Vidimo sebe na kontinuumu koji ima rat na jednom kraju i mir na drugom, i mi smo negdje na tom kontinuumu".

Ipak, ovo je samo jedna hemisfera Arktika. S druge strane, američki predsjednik Donald Trump podstiče sasvim drugačiju krizu zalažući se za vlasništvo nad Grenlandom.

Rizici koji povezuju dvije regije – čije su brodske rute prometnije nego ikad ruskim i kineskim brodovima dok se polarne ledene kape tope – slični su, iako manje neposredni za Grenland nego za Norvešku. Pa ipak, Grenland troši ogroman globalni propusni opseg.

Nije ni čudo što je Eide, pozdravljajući Cooper nakon što je proveo dva dana u Ukrajini, jadikovao da se nisu mogli više fokusirati na Ukrajinu, a "manje na druge stvari".

Trump im nije ostavio drugi izbor.

Aktivacija 'Arktičkog stražara'

Odgovor Cooper i Eidea bio je javna podrška ideji NATO misije "Arctic Sentry" (Arktičkog stražara), vojne saradnje koja bi imala za cilj suprotstavljanje ruskim prijetnjama - istovremeno uvjeravajući Trumpa u posvećenost Evrope regiji.

Detalji misije - uključujući broj vojnika koji bi u njoj učestvovao i da li bi se sastojala od kopnenog, pomorskog ili vazdušnog raspoređivanja - ostaju nejasni.

To bi moglo značiti da se vježbe poput onih u sjevernoj Norveškoj izvode i na Grenlandu, kao i na brodskim putevima oko njih. Putevi u sjevernoj Evropi svjedoče porastu broja skrivenih flota koje prevoze sankcionisanu naftu i navodnim sabotažama komunikacijskih kablova.

Ali kao i kod mnogih drugih pitanja, tek treba da se otkrije hoće li Trump poslušati. Intervencija Cooper uslijedila je dan nakon što se američki potpredsjednik JD Vance sastao s danskim i grenlandskim predstavnicima u Bijeloj kući usred rastućih tenzija zbog Trumpove više puta izjavljene namjere da preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Njena poruka Trumpu, i svima ostalima, bila je da insistira da ne postoji stvarna podjela između istočnog i zapadnog Arktika. "Sigurnost Arktika je potpuno povezana", rekla je, navodeći rusku sjevernu flotu, flotu u sjeni, naftne tankere, nevojna sredstva, špijunske brodove i prijetnje podmorskim kablovima. 

"Pogledajte kartu Arktika i gdje se nalaze morski kanali", dodala je. "Ne možete posmatrati nijedan dio arktičke sigurnosti zasebno, jer je cijela poenta arktičke sigurnosti to što ona utiče na našu transatlantsku sigurnost u cjelini".

"Dio ruske prijetnje dolazi kroz njenu Sjevernu flotu i ulazi u Atlantik. To je transatlantska prijetnja. To je nešto gdje se očito ne možete jednostavno vratiti samo na evropsku odbranu".

Ipak, u dijelovima Britanije i Evrope, mnogi ljudi se boje da Trump traži od Evrope da učini upravo to. Evropski saveznici već dugo vrše pritisak na američkog predsjednika da učvrsti obaveze prema Ukrajini.

Jedva primjetan nagovještaj ove frustracije vidljiv je kod Eidea. Želio je istaknuti da je rizik za njegov kraj Arktika neposredniji.

"Odmah istočno od naše istočne granice, dolazite do poluostrva Kola i Murmanska", rekao je, stojeći na snježnom izdanku. "Ta regija ima najveću konglomeraciju nuklearnog oružja na svijetu - a posebno je tu i ruski kapacitet za drugi udar. Njima je potreban pristup otvorenim okeanima, a u ratnoj situaciji ne želimo da imaju taj pristup".

"Ako dođe do krize, ovo područje će odmah postati centar gravitacije zbog važnosti nuklearnih kapaciteta Rusije, podmorničke baze i tako dalje. Vrlo brzo će se iz niske napetosti naći u njenom središtu. Zato moramo planirati brzo pojačanje, brzo intenziviranje, a također i stalno prisustvo vojnog pritiska u ovom području", dodao je.

Upravljanje ovim Trumpovim uvjeravanjem je teška ravnoteža. Rachel Ellehuus, generalna direktorica nestranačkog think tanka za vanjske poslove RUSI i bivša predstavnica SAD-a pri NATO-u, rekla je: "Želite signalizirati solidarnost, prisustvo i angažman i poslati poruku da se Evropa angažuje protiv ove navodne ruske i kineske prijetnje na Grenlandu i oko njega".

"Ali ne želite na neki način gurati prst u oko Sjedinjenim Državama ili signalizirati da tražite neku vrstu sukoba", dodala je.

Možda je zbog toga Ellehuus sugerirala da se sam NATO suzdržava.

"Jedini glas koji je bio prilično tih je glas NATO-a", rekla je. "Prilično je čudno da Mark Rutte nije izdao izjavu generalnog sekretara u kojoj izražava solidarnost s Danskom i naglašava da se sve sigurnosne zabrinutosti koje Sjedinjene Države mogu imati mogu legitimno riješiti putem NATO saveza, jer su i Danska i Grenland članovi svojih teritorija obuhvaćenih garancijom iz Člana pet".

"Mislim da to ima posljedice u smislu kredibiliteta saveza i mislim da bismo mogli vidjeti intenziviranje prakse u kojoj se saveznici okreću bilateralnim ili regionalnim odnosima... kako bi zadovoljili svoje sigurnosne potrebe, umjesto da se oslanjaju na multinacionalne saveze poput NATO-a", smatra ona.

Novo doba

Podsjetnik na to koliko se brzo multilateralizam mijenja visi na zidu biblioteke u neobičnoj, ružičasto-bijeloj britanskoj ambasadi u Helsinkiju.

Fotografija, koja datira iz jula 1975. godine, prikazuje britanskog premijera Harolda Wilsona u vrtu ambasade s američkim predsjednikom Geraldom Fordom, Henryjem Kissingerom i drugima, na pragu potpisivanja Helsinškog sporazuma. Sporazum, koji naglašava prava na suverenitet i teritorijalni integritet, bio je dio ritma bubnjeva pred kraj Hladnog rata.

Preko puta u Helsinkiju nalazi se američka ambasada nalik tvrđavi - gdje je Trump jedan od onih koji ovih dana donose odluke o teritorijalnom integritetu. Pored svojih planova za Grenland, predsjednik je nedavno izjavio da NATO "ne bi bio efikasna sila ili odvraćanje" bez američke vojne moći i rekao da mu nije potrebno međunarodno pravo.

Britanija i mnogi njeni saveznici nerado prihvataju bilo kakvu sugestiju o bilo kakvim pukotinama u savezu. Na pitanje lista POLITICO da li je NATO u krizi, finska ministrica vanjskih poslova Elisa Valtonen insistira: "NATO je jači nego ikad prije".

Cooper je također rekla da je NATO "izuzetno jak" - i tvrdila da oni koji njegovu administraciju opisuju kao destabilizirajuću silu previše pojednostavljuju. Istakla je prisustvo Marca Rubia, tradicionalnijeg republikanca od Trumpa, s kojim je Evropljanima bilo lakše sarađivati ​​nego s predsjednikom, uz rad na sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, saradnju na obavještajnim podacima "Pet očiju" i plan za Gazu, čiji je veći dio predvodio SAD.

"Naravno, svi mogu vidjeti da ova administracija djeluje na drugačiji način", rekla je, ali "u svakoj diskusiji koju sam vodila sa... Rubiom, uvijek je postojala zaista snažna posvećenost NATO-u". Plan za Gazu, dodala je oštro, "zapravo se oslanjao na međunarodno pravo, okvir UN-a".

Ali jedan britanski zvaničnik, koji nije ovlašten da govori javno, rekao je da postoje tri škole mišljenja o Trumpovim komentarima o Grenlandu. Prva je da je predsjednik izjavio da je zabrinut zbog sigurnosnih prijetnji Arktiku; druga je da tamo traži poslovne prilike.

A onda "postoji jedna škola mišljenja da on u konačnici samo želi da uzme stvar u svoje ruke... on samo želi da učini Ameriku većom".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad