Axios: Zviždač otkrio tajni dokument CIA-e o obmanjivanju Kongresa u istrazi ubistva Johna F. Kennedyja

"To je nacrt zataškavanja - uputstvo kako lagati Kongres i američki narod", rekao je za Axios bivši historičar CIA-e i State Departmenta Thomas L. Pearcy.

Pearcyjev opis gotovo 50-straničnog dokumenta - izvještaja generalnog inspektora CIA-e - baca novo svjetlo na to kako su obavještajni službenici godinama prikrivali činjenice i dokumente o Kennedyjevom ubistvu koji i danas nisu objavljeni.

U subotu se obilježava 62. godišnjica atentata na JFK-a, a predsjednik Trump obećao je objaviti sve dokumente u skladu sa Zakonom o JFK dokumentima iz 1992.

Portparol CIA-e rekao je da je agencija "posvećena punoj transparentnosti" i da je u Trumpovoj administraciji uložila dodatne napore da dostavi JFK dokumente, te da je tek nedavno obaviještena o dokumentima na koje se poziva Pearcy.

Pearcy, sada stručnjak za Latinsku Ameriku i profesor historije na Slippery Rock University u Pennsylvaniji, rekao je za Axios da je slučajno naišao na dokument - izvještaj generalnog inspektora CIA-e - iz 2009. godine. Tada je istraživao politiku SAD-a prema Latinskoj Americi kao zajednički historičar CIA-e i State Departmenta.

Dokument se nalazio u žutoj fascikli koja je greškom ubačena u kutiju s materijalima koje je naručio.

Bio je to svojevrsni interni izvještaj o procjeni štete, kojim je CIA utvrđivala koliko je narušena njena reputacija nakon rada Posebnog odbora Predstavničkog doma za atentate (HSCA), koji je istraživao ubistvo.

U izvještaju se nalazio i memorandum zvaničnika CIA-e od 23. augusta 1978, u kojem se hvalio da je, zajedno s još dvojicom, doveo u zabludu glavnog pravnog savjetnika HSCA-e Roberta Blakeyja.

Blakey je želio vidjeti istražne dokumente stanice CIA-e u Mexico Cityju, koju je Oswald posjetio prije nego što je, prema navodima, ubio JFK-a.

Prema Pearcyju, memorandum je dokumentovao kako su agenti CIA-e dali Blakeyju kopije originalnih knjiga iz kojih su uklonjeni dokumenti koje agencija nije željela da Kongres vidi.

Zbog toga što su knjige bile toliko "očišćene", rekao je Pearcy, Blakey nije imao pitanja nakon što ih je prelistao 20 do 30 minuta.

U memorandumu, agent CIA-e Martin Hawkins navodno je prikazao Blakeyja kao "neznatiželjnog" jer ništa nije pitao, prisjetio se Pearcy.

Dok je 2009. boravio u zgradi CIA-e, Pearcy je nakratko ušao u malu prostoriju namijenjenu uglavnom JFK dokumentima i vidio metalnu filmsku kutiju označenu "Oswald in Mexico" ili "Oswald in Mexico City".

Izvještaj generalnog inspektora CIA-e, rekao je, također je sadržavao referencu na četiri kamere Hasselblad i 2.300 fotografija snimljenih u Mexico Cityju.

CIA je godinama negirala da posjeduje bilo kakve fotografije ili snimke Oswalda u tom gradu, iako je posjetio kubansku i sovjetsku ambasadu.

HSCA je bio drugi istražni odbor koji je ispitao atentat na JFK-a, nakon Warrenove komisije.

Historičari poput Jeffersona Morleyja - autora utjecajnog portala "JFK Facts" - oba su izvještaja nazivali zataškavanjem.

Zakon o JFK dokumentima iz 1992. proširio je razumijevanje obima prikrivanja informacija od strane CIA-e. Tražio je potpunu deklasifikaciju dokumenata do 2017. - što se nije desilo.

CIA je za Axios rekla da, osim ispunjavanja zakonskih obaveza, radi i s kongresnicom Annom Paulinom Lunom te Radnom grupom za deklasifikaciju saveznih tajni.

Nakon što je Trump preuzeo dužnost, izdao je izvršnu naredbu za dodatnu deklasifikaciju, što je dovelo do otkrića još materijala, kako je ranije objavio Axios.

U julu je CIA prećutno priznala da je njen agent George Johannides nadzirao Oswalda prije atentata.

Johannides je takođe obmanuo HSCA, što je Blakey kasnije saznao zahvaljujući Morleyjevom istraživanju.

Jedan dokument objavljen 2004. godine potvrđuje Pearcyjevo sjećanje, jer njegov naslov navodi da su Blakeyju prikazani "prečišćeni dijelovi historije stanice Mexico City".

"Kao historičara, veoma me uznemirilo to što se zvaničnici hvale prikrivanjem činjenica i obmanjivanjem američkog naroda", rekao je Pearcy.

Godinama je zadržao svoju priču za sebe, ali je 2024. dopustio Morleyju da je objavi, uz zaštitu identiteta.

Morley kaže da je Pearcy želio ostati anoniman jer je administracija predsjednika Bidena bila strožija prema onima koji neovlašteno objavljuju povjerljive dokumente. Trumpova administracija, kaže, šalje signale da je sigurnije istupiti kao zviždač u JFK predmetima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad