Duboko u raspuštenom nuklearnom bunkeru ugrađenom u stanicu podzemne željeznice u Kelnu na vrhuncu Hladnog rata, turistički vodič Robert Schwienbacher je novinarima agencije Reuters ispričao da dobija brojne upite od Nijemaca koji traže prostor na raspolaganju u hitnim slučajevima.
Zabrinutost Nijemaca koja je utihnula padom Berlinskog zida sada se vraća nakon nekoliko decenija mira jer trenutna situacija u Evropi predstavlja podsjetnik za naciju koja se našla u geografskom i političkom centru Hladnog rata. Ruski predsjednik Vladimir Putin je posljednjih mjeseci eskalirao svoju “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini, pozivajući rezerviste i prijeteći da će upotrijebiti nuklearno oružje za odbranu ruske zemlje, dok je američki predsjednik Joe Biden upozorio da bi moglo doći do “Armagedona”.
“Niko ne bi trebao koristiti nuklearno oružje“, upozorio je njemački kancelar Olaf Scholz ranije ovog mjeseca.
Nekoliko dana kasnije, istraživanje osiguravajućeg društva R+V pokazalo je da 42% Nijemaca sada strahuje od rata sa učešćem Njemačke, u odnosu na 16% prošle godine, što je najveći skok od rata na Kosovu 1999. godine.
S obzirom na to da je ukrajinska granica udaljena manje od devet sati vožnje od Berlina, mnogi osjećaju da je rat neugodno blizu, iako na domaćem tlu nema neposredne prijetnje.
Rusko-ukrajinski sukob je ipak potakao preispitivanje u naciji koja je imala najviše koristi od smanjenja tenzija između Istoka i Zapada nakon pada komunizma prije više od 30 godina.
“Strah od Trećeg svjetskog rata raste”
Schwienbacher je rekao da su zahtjevi za bunkerskim prostorom tokom svake njegove turneje, bilo putem e-pošte ili usmeno, počeli tek od početka rata i da ga je to navelo na razmišljanje.
“Ja sam samo čovjek i također se brinem da bi moglo biti gore”, rekao je on novinarima Reutersa pod fluorescentnim svjetlima u bunkeru.
Lars Pohlmeier, njemački ljekar koji je bio zatvoren iza Gvozdene zavjese kao tinejdžer, rekao je da mu je laknulo što njegov 15-godišnji sin odlazi na studije u Kanadu.
“Ako sam ikada imao osećaj da smo na ivici uništenja, to je sada”, rekao je on.
Bivša Zapadna Njemačka izgradila je 2.000 javnih “zaštitnih prostora” nalik bunkerima od sredine 1960-ih. Međutim, 2007. godine je vlada ujedinjene Njemačke odlučila da ih ukine.
Međutim, sukob u Ukrajini natjerao je Njemačku da zadrži preostalih 599 bunkera, a Federalna agencija za nekretnine je u procesu istraživanja za potrebe moguće nadogradnje.
U međuvremenu je potražnja za privatnim bunkerima porasla.
Firma BSSD sa sjedištem u Berlinu, koji instalira takve jedinice, ove godine je zabilježila skok od najmanje 300% u narudžbama u odnosu na prethodne godine, rekao je glasnogovornik Mark Schmiechen.
“Dogodila se promjena. Prije smo bili viđeni kao čudni autsajderi. Sada smo postali trend“, rekao je on.
Uoči ponovnog ujedinjenja Njemačke u oktobru 1990. tadašnji kancelar Helmut Kol zahvalio je predsjedniku Sovjetskog Saveza Mihailu Gorbačovu na smirivanju tenzija koje je dovelo do ujedinjene Njemačke, rekavši da se era koja je prethodila nikada ne smije ponoviti ili zaboraviti.
Felix Ludwig, koji je rođen te godine, vodi muzej na nekadašnjem kontrolnom punktu na autoputu Istok-Zapad u Marienbornu, gdje su neki ljudi umrli dok su pokušavali pobjeći iz Istočne Njemačke.
“Stiče se utisak da strah od Trećeg svjetskog rata raste“, rekao je Ludwig.
Međutim, ne plaše se svi novog Hladnog rata.
Gradonačelnik Stuttgarta Frank Nopper odrastao je pored susjeda koji su kupili kuću za odmor u Španiji kako bi pobjegli od tenzija u Njemačkoj tokom Hladnog rata. Rekao je da se njegov grad osjeća bliže ratu od mnogih njemačkih općina u Ukrajini jer se u njegovoj regiji nalaze dva američka vojna komandna centra.
“Iako su mnogi ljudi ovih dana zabrinuti i uznemireni, ne osjećaju nikakvu neposrednu prijetnju – barem ne još“, rekao je.
Njemačka se priprema za različite moguće scenarije
Zabrinutost u najjačoj evropskoj ekonomiji pojačana je drastičnom inflacijom i zabrinutošću zbog nestašice energije nakon dugog niza godina oslanjanja na Rusiju za fosilna goriva.
Eva Weber, gradonačelnica bavarskog grada Augsburga, rekla je ovog mjeseca da se priprema za različite krizne scenarije poput mogućih isključenja struje i grijanja, što je vježba koja se odvija u gradovima širom Njemačke.
Naime, 8. decembra u 11:00 sati sirene u Njemačkoj će se oglasiti u testu na “dan upozorenja”, a prvi put će se slati i SMS poruke na sve mobilne telefone.
Zabrinutost je posebno jaka u gradovima u blizini američkih vojnih baza. Gradonačelnik Kaiserslauterna, u kojem se nalazi američka baza Ramstein, rekao je da je ruska nuklearna retorika osmišljena da izazove strahove na Zapadu kako bi nagrizao podršku Ukrajini.
“Sasvim je razumljivo da se strahovi vraćaju“, rekao je gradonačelnik Klaus Weichel.
Peter Degenhardt, gradonačelnik susjednog Landstuhla, rekao je da se on i njegovi birači plaše “hibridnog rata”.
Keln je sravnjen sa zemljom u Drugom svjetskom ratu kroz stotine zračnih napada, iako je njegova poznata katedrala ostala neuništena.
Godine 1979. grad je izgradio svoj sada povučeni bunker u metro stanicu Kalk Post. Iznad je živahno susjedstvo turskih turističkih agencija, brijačnica i restorana. Ispod je prostor dizajniran za 2.366 ljudi koji tu mogu preživjeti tačno 14 dana.
Schwienbacher je rekao da će temperature brzo porasti na 37 stepeni Celzija u zatvorenom prostoru, gdje nema tuševa i gdje se nalaze male kutije sa namirnicama sa hranom za dva dana.
“Izgrađen je više da smiri ljude nego da ih zaštiti”, rekao je Schwienbacher.
U jednom od nekoliko mailova poslanih Schwienbacheru, osoba pita: “Da li su ovi bunkeri još operativni za nas u slučaju mogućeg rata?”.
Schwienbacher je rekao da bi nakon 14 dana ponestalo dizela, vode i drugih zaliha kao i to da bi ljudi bili prisiljeni napustiti taj prostor “bez obzira na to kako izgledalo napolju”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!