Bukele poslao 2.500 vojnika na Haiti: Operacija spašavanja prerasla u rat protiv bandi, izbori sve bliže

Analitičari upozoravaju da Bukele time preuzima ozbiljan vojni i politički rizik, dok se približavaju predsjednički izbori u El Salvadoru, zakazani za februar 2027. godine.

Salvadorska vojna operacija na Haitiju počela je nakon 18. oktobra, kada su pripadnici naoružanih bandi napali vozilo u kojem su se nalazila četvorica salvadorskih zrakoplovnih tehničara angažovanih u međunarodnoj misiji za suzbijanje kriminalnih grupa.

Tehničari su nestali nakon napada, a njihova sudbina još nije pouzdano utvrđena.

Bukele je ubrzo najavio vojnu operaciju kako bi ih pronašao i vratio kući.

Međutim, ono što je predstavljeno kao operacija spašavanja preraslo je u znatno širi vojni angažman.

Prema izvještaju Associated Pressa, na Haitiju se sada nalazi oko 2.500 salvadorskih vojnika, a vlasti El Salvadora sve otvorenije predstavljaju operaciju kao borbu protiv kriminalnih organizacija koje godinama terorizuju stanovništvo te karipske države.

Napad na jednog od najmoćnijih vođa bandi

Salvadorske snage, u saradnji s haićanskom policijom, posljednjih dana izvode operacije protiv kriminalne organizacije 400 Mawozo, jedne od najmoćnijih bandi na Haitiju.

Njihova meta bio je Wilson Joseph, poznat pod nadimkom Lanmò San Jou, vođa grupe koja djeluje u području oko glavnog grada Port-au-Princea.

U nedjelju su haićanske i salvadorske snage napale i uništile kuću povezanu s Josephom.

Međutim, vođa bande nije pronađen.

Joseph je ranije tvrdio da su četvorica nestalih Salvadoraca ubijena, dok vlasti El Salvadora insistiraju da nema potvrde njihove smrti.

Bukele je prije operacije javno zatražio informacije o lokaciji Josephove kuće, objavivši poruku na haićanskom kreolskom jeziku.

Nakon napada objavio je snimke vojne operacije, uz poruku da su pripadnici bande pobjegli bez pružanja ozbiljnijeg otpora.

Snimci helikoptera, oklopnih vozila i naoružanih vojnika zatim su se proširili društvenim mrežama.

Model koji je Bukeleu donio popularnost

Bukele je u El Salvadoru izgradio politički ugled na oštrom obračunu s kriminalnim bandama.

Nakon uvođenja vanrednog stanja 2022. godine, vlasti su uhapsile desetine hiljada ljudi osumnjičenih za povezanost s kriminalnim organizacijama.

Stopa ubistava u zemlji naglo je pala, a Bukele je stekao izuzetno visoku popularnost.

Međutim, njegov pristup izazvao je ozbiljne kritike organizacija za ljudska prava.

Amnesty International i druge organizacije dokumentovale su proizvoljna hapšenja, dugotrajne pritvore bez suđenja, zlostavljanja zatvorenika i druge navodne povrede ljudskih prava.

Bukele i njegovi saradnici odbacuju kritike i tvrde da su oštre mjere bile neophodne kako bi se stanovništvo oslobodilo višedecenijskog nasilja.

Sada pokušava pokazati da njegov sigurnosni model može djelovati i izvan El Salvadora.

Ali okolnosti na Haitiju znatno su drugačije.

Haićanske bande raspolažu teškim naoružanjem, kontrolišu teritorije i prometne pravce, a pojedine imaju dugogodišnje veze s političkim i poslovnim strukturama.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju da se strategija primijenjena u El Salvadoru ne može jednostavno preslikati na Haiti.

Politički rizik pred izbore

Associated Press navodi da Bukeleova intervencija ima i značajnu unutrašnjopolitičku dimenziju.

El Salvador u februaru 2027. održava predsjedničke izbore, nakon ustavnih promjena kojima su uklonjena ograničenja predsjedničkih mandata i izmijenjen izborni kalendar.

Bukeleova administracija nastoji prikazati operaciju na Haitiju kao dokaz da Salvador ima vojnu i sigurnosnu sposobnost djelovati i izvan vlastitih granica.

Prema ocjenama analitičara koje prenosi AP, operacija može poslužiti i za jačanje Bukeleovog političkog imidža.

Salvadorski stručnjak za političke komunikacije Roberto Dubón ocijenio je da se intervencija koristi kao dio političke kampanje u kojoj se predsjednik predstavlja gotovo kao filmski superheroj.

Međutim, dugotrajan angažman, gubici među vojnicima ili rast troškova mogli bi izazvati nezadovoljstvo u zemlji u kojoj približno četvrtina stanovništva živi u siromaštvu.

Posebno je osjetljivo pitanje hoće li operacija ostati ograničena na potragu za nestalim Salvadorcima ili će se pretvoriti u dugotrajnu međunarodnu vojnu misiju.

Ko komanduje salvadorskim vojnicima?

Jedno od najvećih otvorenih pitanja odnosi se na pravni status i komandovanje salvadorskim snagama na Haitiju.

Dio salvadorskog osoblja ranije je bio uključen u međunarodnu misiju za suzbijanje bandi, koju podržavaju Ujedinjene nacije.

Međutim, većina novopristiglih vojnika nije raspoređena u okviru njenog redovnog komandnog sistema.

Prema istraživanju organizacije The New Humanitarian i haićanskog medija Ayibopost, samo približno 200 do 300 salvadorskih vojnika djeluje u okviru međunarodne misije, dok se većina nalazi izvan njenog direktnog komandovanja.

Nije javno razjašnjeno ko komanduje svim raspoređenim snagama, kakva su njihova ovlaštenja, koliko dugo mogu ostati na Haitiju i prema kojim pravilima smiju koristiti silu.

Amnesty International zatražio je od vlada El Salvadora i Haitija da objave sporazum kojim je regulisano raspoređivanje vojnika.

Organizacija upozorava da operacije moraju biti usklađene s međunarodnim standardima ljudskih prava i da mora postojati nezavisan nadzor nad eventualnim kršenjima.

Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da Washington nije uključen u salvadorsku operaciju, istovremeno izražavajući podršku međunarodnoj misiji protiv bandi.

Haiti između nade i straha

Na Haitiju je dolazak salvadorskih snaga izazvao podijeljene reakcije.

Dio stanovništva, iscrpljen godinama otmica, ubistava i raseljavanja, pozdravlja mogućnost odlučnijeg obračuna s bandama.

Drugi upozoravaju da bi još jedna strana vojna intervencija mogla dodatno zakomplikovati sigurnosnu situaciju.

Haićanski premijer Alix Didier Fils-Aimé naredne sedmice trebao bi posjetiti El Salvador kako bi razgovarao o budućnosti raspoređenih snaga.

Istovremeno, predsjednik Dominikanske Republike Luis Abinader potvrdio je da njegova zemlja pruža logističku i obavještajnu podršku salvadorskoj operaciji.

Stručnjaci upozoravaju da vojni pritisak može privremeno oslabiti pojedine kriminalne grupe, ali da bez obnove državnih institucija, policije i pravosuđa neće biti dovoljno za trajnu stabilizaciju Haitija.

Bukeleova intervencija tako je postala mnogo više od operacije spašavanja četvorice nestalih tehničara.

Ona predstavlja veliki pokušaj primjene salvadorskog sigurnosnog modela u drugoj državi, s posljedicama koje bi mogle biti značajne i za Haiti i za političku budućnost predsjednika El Salvadora.