Olimpijske igre u Parizu su otvorene uz kišu na paradi, zatim je uslijedila velika vrućina, pa tek naposlijetku sedmica prijatnih temperatura. Ipak, tokom ove sedmice u ovom dijelu Evrope ponovo je uslijedio porast temperatura koje su počele dosezati i do 35 stepeni Celzijusa.

Jedino što se sigurno može reći u vezi sa vremenskim prilikama na Ljetnim olimpijskim igrama je da zaista nema nikakve sigurnosti.

Ekstremne vrućine su sve veća prijetnja za elitne sportiste, a slučajevi toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara postaju sve češći jer zagađenje fosilnim gorivima podiže temperaturu i vlažnost. Gledaoci, posebno oni koji stižu iz hladnijih klimatskih sfera, takođe su podložni uticajima ekstremnih vrućina.

Većina svjetskih gradova neće moći biti domaćin Igara tokom ljeta u narednim decenijama jer prelaze prag sigurne vlažne vrućine, prema CNN analizi podataka CarbonPlan-a, neprofitne grupe usmjerene na klimatske nauke i analitiku.

Toplotni stres se može izmjeriti nečim što se zove vlažna globusna temperatura – kombinacijom topline, vlage, brzine vjetra, sunčevog ugla i pokrivača oblaka. CarbonPlan je otkrio da će do 2050. toplotni stres u gotovo svim gradovima u istočnom dijelu SAD-a preći granicu od 82,1 stepen, preko koje stručnjaci preporučuju otkazivanje sportskih događaja.

Drugim riječima, održavanje ljetnih igara u ovim gradovima predstavljalo bi veliki zdravstveni rizik za sportiste.

Super vlažne države oko Meksičkog zaljeva, od Floride do istočne polovine Teksasa, ne bi bile na stolu. Igre održane 1996. u Atlanti jednostavno ne bi bile moguće 2050. godine.

Veći dio istočne Kine, uključujući Peking i Šangaj, bio bi znatno iznad granice, kao i Hong Kong i veliki dijelovi jugoistočne Azije.

Sve su glasniji prijedlozi da se vrijeme održavanja Ljetnih olimpijskih igara promijeni kako se ne bi poklopilo s najvećom vrućinom, a to je i ranije učinjeno. Sidnej, koji je vreo tokom ljeta, održao je Igre 2000. godine u septembru i oktobru tokom proljeća na južnoj hemisferi. Brazilski Rio di Žaneiro održao je Igre 2016. godine u avgustu.

Gradovi u sjeverozapadnoj Evropi — poput Londona, Osla i Stockholma — mogli bi postati privlačniji za događaj, dok su mediteranski gradovi — uključujući Palermo na Siciliji i špansku Sevilju — uglavnom prekoračili prag. Gradovi u Južnoj Americi na visokim nadmorskim visinama također bi mogli postati privlačniji kako globalne temperature budu toplije.

Ko je u ponudi za Igre 2036

Sljedeće ljetne igre bit će u Los Angelesu, gradu čiju temperaturu ugodno umiruje hladan Tihi okean. Igre 2032. su postavljene za Brizbejn u sjevernoj australijskoj državi Kvinslend, gradu koji ljeti postaje toliko vruć da će se događaj održati tokom tamošnje zime krajem jula – idealno, s obzirom da je tada ljeto za veći dio svijeta.

Prema izvještajima, više od 10 zemalja izrazilo je interes za domaćinstvo Ljetnih olimpijskih igara 2036., ali samo šest je javno ili zvanično objavilo svoje ponude: Indija daje ponudu za svoj zapadni grad Ahmedabad, a Indonezija svoju novu prijestolnicu, Nusantaru, koja se ne gradi. Katar postavlja Dohu, dok Turska nudi Istanbul. Poljska i Čile predlažu svoje glavne gradove, Varšavu i Santjago.

Skoro svi će u nekom trenutku preći granicu toplotnog stresa, pokazuju podaci CarbonPlana.
Samo je Santiago ispod praga tokom cijele godine, uključujući i najtopliji dio ljeta. Ahmedabad i Doha bi u ljetnim mjesecima bili znatno iznad granice, ali bi se potencijalno mogli pripremiti za hladnije sezone.

“U većem dijelu svijeta, najgora vrućina u godini, nažalost, poklapa se s onim kada se obično održavaju Ljetne olimpijske igre”, rekla je za CNN Oriana Chegwidden, klimatski naučnik iz CarbonPlana. “A vrućina bi zaista mogla predstavljati značajne rizike u zemljama koje se prijavljuju za Olimpijske igre 2036. godine.”

Ona je rekla da bi se, ako bi se odabrale ove lokacije, uz neke jednostavne mjere mogli smanjiti toplotni rizici. „Na primjer, planeri bi mogli umanjiti rizike od vrućine tako što će početi prije ili poslije vrhunca ljeta, ili održavanjem događaja noću ili rano ujutro kada je hladnije.”

Dodala je da bi zemlje mogle razmotriti ponudu za gradove sa hladnijom klimom, poput onih na višim nadmorskim visinama.

Bili su domaćini jednom. Možda neće ponovo

Neki od gradova koji su već bili domaćini Ljetnih igara bit će daleko iznad sigurnih temperatura do 2050. godine.

U Pekingu, koji je bio domaćin 2008. godine, bilo bi previše vruće i vlažno. Atina, Rim, Atlanta, Tokio i Seul takođe bi bili previše vrući, kao i Barselona.

Gradovi na južnoj hemisferi, Sydney i Brisbane u Australiji, kao i Rio de Janeiro, tehnički su se našli na prevrućoj listi, ali bi ipak mogli biti domaćini u hladnijim sezonama.

Otprilike 1 od 100 sportista patio je od bolesti uzrokovanih vrućinom u Tokiju, tokom tamošnje Olimpijade.

Zato su organizatori maratonske i pješačke događaje premjestili u hladniji, planinski grad Saporo. Ipak, bilo je prevruće i vlažno, a šest trkača i šetača je doživjelo toplotni udar, koji je uzrokovan intenzivnom aktivnošću na ekstremnoj vrućini i može dovesti do otkazivanja organa i smrti.

Yuri Hosokawa, docent za sportske nauke na Univerzitetu Waseda u Japanu, predvodio je plan reakcije na vrućinu u Saporu za ovaj događaj.

“Toplotni udar pri naporu, najteži oblik toplotne bolesti, kada se to dogodi, moramo se pobrinuti da se osoba odmah liječi, idealno u roku od 30 minuta od kolapsa”, rekao je za CNN.

Hosokawa i njegovi timovi liječili su slučajeve toplotnog udara i toplotne iscrpljenosti uranjajući ljude u ledene kupke kako bi snizili njihovu tjelesnu temperaturu. Neko ko pati od toplotnog udara nije u stanju da termoreguliše – da snizi svoju tjelesnu temperaturu bez vanjskog hlađenja.

„Potapanje u hladnu vodu ili ledena kupka je najefikasniji način da se neko brzo ohladi“, rekao je Hosokawa. Ali neki sportisti u Tokiju oklijevali su da se okupaju u ledenoj kupki, a ako su bili kohezivni i još nisu bili u točki toplotnog udara, tretirani su rotirajućim peškirima koji su bili natopljeni ledeno hladnom vodom.

Hosokawa je jedan od mnogih stručnjaka koji pozivaju sportske zajednice širom svijeta da promijene način na koji su sportovi zakazani, ali i da ublaže određena pravila. Jednostavan je primjer dopuštanje većeg broja zamjena na fudbalskoj utakmici kako bi se spriječilo sportiste od opasnog prenaprezanja.

“Ako jednostavno otkažemo sportske događaje kada postane vruće, to bi moglo ozbiljno oduzeti priliku svima”, rekla je ona. “Volim sport i želim da sportska kultura ostane, a želim da se i moja djeca bave sportom kada porastu. Ali ako to želimo učiniti, moramo ozbiljno razmisliti o promjenama pravila i rasporedu.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad