Francuska evakuiše francuske i evropske državljane iz Nigera danas nakon što je državni udar gurnuo zapadnoafričku naciju u političku krizu koja je polarizirala susjedne zemlje u regionu. Francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna rekla je da je prvi avion za evakuaciju "u zraku", ali nije precizirala da li je let krenuo za ili iz te zemlje.
Postoji “nekoliko stotina francuskih i nekoliko stotina evropskih” građana koji žele da napuste Niger i biće evakuisani, rekla je ministarka za francusku televiziju LCI, dodajući da se nada da će operacija biti završena za 24 sata.
Ministarstvo je saopćilo da će u utorak ukloniti francuske i evropske građane zbog “situacije u Niameyu”, gdje su se provojne pristalice okupile ispred francuske ambasade u glavnom gradu Nigerije kako bi demonstrirali protiv postkolonijalnog utjecaja zemlje.
U poruci francuske ambasade francuskim građanima u Nigeru naloženo je onima koji žele da budu evakuisani da sa sobom ponesu hranu i vodu dok čekaju prije ukrcavanja.
Italija će također ponuditi poseban let za evakuaciju svojih građana iz Niameya, najavio je u utorak ministar vanjskih poslova te zemlje Antonio Tajani. U Nigeru se nalazi manje od 90 italijanskih civila i nešto više od 300 vojnog osoblja, rekao je portparol italijanskog ministarstva vanjskih poslova.
Istovremeno, Burkina Faso i Mali su u zajedničkom saopćenju naveli da će se svaka vojna intervencija protiv Nigera smatrati ratom protiv njih, nakon što su drugi zapadnoafrički lideri nametnuli finansijske i putne kazne protiv pučista.
“Svaka vojna intervencija protiv Nigera smatrat će se ekvivalentnom objavi rata Burkini Faso i Maliju”, navele su dvije zemlje u zajedničkoj izjavi u ponedjeljak.
Dramatično svrgavanje predsjednika Mohameda Bazouma u srijedu izazvalo je podijeljenu reakciju zemalja u regiji Sahel, gdje je prijetnja militantnog ekstremizma posljednjih godina destabilizirala lokalne vlasti.
Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS) u nedjelju je izdala oštro upozorenje protiv vojne hunte i dala joj sedmicu dana da oslobodi i vrati Bazouma, upozoravajući da ne isključuju “upotrebu sile” ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.
Ekonomski blok uveo je zabranu putovanja i zamrzavanje imovine vojnim zvaničnicima koji su učestvovali u pokušaju puča, kao i članovima njihovih porodica i civilima koji pristaju da učestvuju u bilo kojoj instituciji ili vladi koju su uspostavili zvaničnici.
Francuska i Evropska unija su također prekinule finansijsku pomoć Nigeru nakon puča.
Burkina Faso i Mali izrazili su solidarnost s nigerijskim vlastima i rekli da neće učestvovati ni u kakvim mjerama ECOWAS-a protiv Nigera, nazvavši sankcije “nezakonitim, nelegitimnim i nehumanim”.
Gvineja je u ponedjeljak također izrazila solidarnost s Nigerom, rekavši da neće učestvovati u mjerama protiv te zemlje.
U izjavi gvinejskog predsjedništva pohvaljena je javnost Nigerije i navedno da bi “nelegitimne i nehumane” sankcije dovele do poremećaja ECOWAS-a. Dalje se upozorava da bi vojna intervencija rezultirala ljudskom katastrofom “koja bi mogla doseći daleko izvan granica Nigera”.
Šta je dovelo do državnog udara?
Niger je bio jedna od rijetkih preostalih demokratija u afričkoj regiji Sahel, gdje su sporovi oko toga kako ugušiti ekstremističke pobune doveli do brojnih slučajeva preuzimanja vlasti, uključujući u Maliju i Burkini Faso.
Bazoum je izabran 2021. godine i bio je relativno miran prijenos vlasti, završavajući godine vojnih udara nakon sticanja nezavisnosti Nigera od Francuske 1960. godine.
Međutim, bilo je znakova da vojno vodstvo Nigera vjeruje da im nedostaje vladina podrška za borbu protiv militanata i da bi državni udar mogao promijeniti tu kampanju, rekao je za CNN Cameron Hudson, viši suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije.
Niger također balansira podršku izbjeglicama sa pogoršanom ekonomskom krizom, prema Svjetskoj banci, koja je rekla da je skoro 42 posto ljudi živjelo u ekstremnom siromaštvu 2021. godine.
Ta zemlja ugošćuje oko 251.760 izbjeglica uglavnom iz Nigerije i Malija, odakle su hiljade ljudi pobjegle zbog sigurnosne krize u regionu, saopštila je agencija UN-a za izbjeglice.
Niger ima “endemske probleme, siromaštvo i terorizam, tako da postoji mnogo faktora koji doprinose nestabilnosti u zemlji“, dodao je Hudson.
Ko je uključen?
Prošle sedmice muškarci u vojnim uniformama su objavili da su preuzeli vlast u Nigeru nakon što su Bazouma zadržali pripadnici predsjedničke garde, te su nacionalne institucije zatvorene i demonstranti s obje strane izašli na ulice.
Pukovnik-major Amadou Abdramane najavio je preuzimanje vladti, rekavši: “Odlučili smo da stanemo na kraj režimu koji poznajete“.
Pobuna je uznemirila zapadne zemlje, uključujući SAD i Francusku, koji su ključni akteri u gušenju lokalnih ekstremističkih pobuna u zemlji.
Oko 1.000 američkih vojnika stacionirano je u Nigeru kako bi podržali operacije protiv terorizma, izjavila su dva američka zvaničnika za CNN. Oružane snage Francuske saopštile su da je 1.500 francuskih vojnika raspoređeno u zemlji.
Američki zvaničnici su naglasili svoj fokus na obnavljanju demokratske vladavine u Nigeru, dok je Jelisejska palata nastavila da podržava Bazuma i kritikuje aktere puča.
Nakon preuzimanja vlasti su neki Nigerijci izrazili svoj bijes protiv naslijeđa francuskog kolonijalizma i njegovog kontinuiranog utjecaja u toj zapadnoafričkoj zemlji.
Demonstranti su se u nedjelju okupili kod francuske ambasade u Nigeru, rekavši za CNN da Francuska djeluje kao imperijalna sila tako što joj iscrpljuje prirodne resurse i usmjerava kako njeni lideri upravljaju ekonomijom.
Kako navodi CNN, Moskva je iskoristila taj antikolonijalni pokret kako bi proširila svoj utjecaj na cijeli kontinent, podstičući prorusku podršku u Nigeru.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!